KASKAMO ZA SUSJEDNIM DRŽAVAMA Zakona o zaštiti ličnih podataka nema, a žalbe pljušte

Rasprava o novom zakonu o zaštiti ličnih podataka, iako je davno napisan, ne dolazi na dnevni red nadležnih na zajedničkom nivou vlasti u BiH, čime krše ranije dogovore sa predstavnicima EU, a posljednja analiza pokazuje da, s druge strane, raste svijest građana i da sve više pišu prigovore, ukazujući na kršenje osnovnih ljudskih prava.

Agencija za zaštitu ličnih podataka BiH je uputila u parlamentarnu proceduru novi izvještaj u kojem je predočen presjek stanja u ovoj oblasti tokom prošle godine, ali i problema koji zaposlenima u toj instituciji nisu novost, jer su na dnevnoj redu gotovo punu deceniju.

Zaštita ličnih podataka je jedna od osnovnih vrijednosti demokratskog društva kojem se poklanja velika pažnja, a ima za cilj zaštitu privatnog života u pogledu obrade tih podataka. Novi zakon, iako napisan još 2018. godine, nije ugledao svjetlost dana u BiH, a poražavajuće za sve treba biti, kako upozoravaju iz Agencije, to što u ovako važnoj oblasti danas kaskamo za susjednim državama, kršeći i ranije potpisana pravila sa EU.

Evropski parlament i Savjet Evropske unije donijeli su još 2016. godine novu uredbu s ciljem jačanja zaštite ličnih podataka, a države članice je do maja 2018. trebalo da svoje zakone i propise usklade sa tim aktom. Ipak BiH to još nije uradila.

– Novog zakona o zaštiti ličnih podataka još nema, iako postoje zaključci Parlamenta i Savjeta ministara BiH. Njegovo usvajanje, usklađeno sa EU, je preduslov za evropske integracije i u drugim oblastima – naveo je direktor Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH Dragoljub Reljić.

Nasuprot toga podaci iz bilježaka nadležnih u Agenciji pokazuju da je lani obavljeno ukupno 78 inspekcijskih nadzora, od čega 62 redovna i 16 vanrednih. Dobar dio njih je posljedica pandemije virusa korona i žalbi građana na obradu podataka u vezi sa testiranjem na “kovid 19”.

Dosta prigovora je, kao i ranijih godina, stiglo zbog postavljenih video-nadzora u stambenim zgradama i na drugim objektima, ali bilo je žalbi i na obradu ličnih podataka korisnika komunalne usluge odvoza smeća te i članova pojedinih klubova za katalošku prodaju proizvoda.

Svako fizičko lice, naime, ima pravo da podnese prigovor agenciji kada sazna ili posumnja da je neko povrijedio njegovo pravo za punu zaštitu ličnih podataka ili ukoliko postoji direktna opasnost da bi mogla biti povrijeđena. Zaprimljena su 183 prigovora, a do pisanja izvještaja su, kako je potvrđeno, bila okončana 92 postupka. Usvojeno je njih 27 u potpunosti, a djelimično jedan prigovor.

– Žalbi je bilo, između ostalog, na obradu kopije lične karte, bankovne kartice i kopije presude o razvodu braka u postupku ostvarivanja prava na jednokratnu novčanu pomoć, ali i traženja broja telefona u određenoj situaciji – navedeno je u dokumentu,

U novom izvještaju je podvučeno i da godinama čekaju novi pravilnik koji treba da uredi stanje u njihovim redovima, a koji zagovaraju gotovo punih deset godina.