KAKO SU ČVARCI POSTALI LUKSUZ, A SVINJOKOLJ UPITAN Mesari zadovoljno trljaju ruke: Sušimo i prodajemo i ljeti!
foto: ilustracija
Sušnice bez domaćih kobasica, slanine, a dvorišta bez topljenih čvaraka i svinjokolja. Ovo je jedan od mogućih scenarija za novembar, mjesec kada tradicionalno pripremamo mesne delikatese za zimu.
Razloga za ovakvu situaciju je puno. Afrička kuga, visoke cijene tovnih svinja, te toplo vrijeme koje nikako ne pogoduje sušenju mesa, samo su nekih od njih.
Hiljadu maraka za tovnu svinju
Na pijacama u Srpskoj, ali i na privatnim farmama, cijena „žive vage“ kreće se od pet do šest KM. Ako uzmemo da prosječno domaćinstvo za zimu sprema svinje od oko 200 kilograma – računica je jasna. Samo za jednu potrebno je izdvojiti minimalno 1.000 KM.
– Navikli smo da svinjokolj bude 29. novembra, tako da se već raspitujemo za svinje. Znali smo da zakoljemo i po dvije, po nekih 200 kilograma. Međutim, ove godine samo skeptični prilikom kupovine. Stah me je afričke kuge i kupovine sa nepoznatih farmi – rekao je Banjalučanin Božo Č.
Kako je naveo ove godine mu baš ništa ne ide na ruku. Visoka cijena „žive vage“ samo je jedan od problema.
– Trošak se ne završava kada kupim svinju. Ništa nije kao što je bilo. Malo je onih koji imaju vremena da pomognu, pa moram da platim nekoga ko će da zakolje i dovede do „polutki“. Za ovo treba minimalno platiti 40 KM. Plus, 15 KM treba platiti veterinaru pregled mesa – kaže Božo.
Toplo vrijeme „kvari“ meso
Klimatske promjene utiču na sve segmente života, pa i na svinjokolj. Proteklih godina sve je kasnilo, u čekanju hladnijih dana.
– Kako na 20 stepeni misliti o svinjokolju. Bojimo se da bi se meso moglo pokvariti, jer proteklih godina u komšiluku je bilo slučajeva da bace sve osim čvaraka, masti i slanine. Bojim se da sve manje ima smisla klati svinju za zimu. Cijene su previsoke, vrijeme nesigurno, a na sve, prošla su vremena kada se svaki komadić svinjetine iskoristio. Kupimo, masno platimo, pa dobar dio uopšte ne iskoristimo – kaže Bojana M. iz Prijedora.
Navodi da još nisu definitivno odlučili, ali najvjerovatnije ove godine neće ni imati svinjokolj, već se se mesom snabdijevati na druge načine.
– Slavimo Aranđelovdan i ranije smo bar imali meso za sarmu. Sada nema šanse da se zakolje prije 20. novembra, tako da i to moram kupiti u mesnici – kaže i dodaje da je sreća u nesreći pa ima gdje kupiti sve gotovo.
– Po nekoj našoj računici, po cijenama je to „tu negdje“. Kada nam šta zatreba, odemo i kupimo svježe i gotovo – kaže ona za AloOnline.ba.
Mesari suše meso i u avgustu
Domišljati mesari su izgleda jedini u svemu ovome vidjeli korist, pa su mnogi napravili sušnice u kojim mogu da „suše meso i u avgustu“. Sušenje se plaća po kilogramu, a cijena varira od jedne do 1.5 KM. Pored toga, po dogovoru pripremaju meso za sušenje, te prave kobasice i ostale mesne „đakonije“.
Jedna od ovakvih farmi radi u Prijedoru, a za one koji se odluče da kupe gotove prozivode, nude povoljnije cijene nego što su u marketima. Ponosno ističu da je sve domaće i garantuju za kvalitet proizvoda u svakom smislu.
Kod njih se vješalica može pazariti za 26 KM, buđola za 30, dok je panceta 24. Domaća kobasica košta 19 KM, a mast je 4 KM.
Ima i onih koji rade na manje, pa su cijene daleko niže, a u ponudi već sada imaju suvo meso po 18 KM, kobasice po 14, a nađe se i slanine za 15 KM.
Ljubitelji čvaraka moraće u svakom slučaju da iskeširaju oko 20 KM za kilogram.
Pristojne cijene u Banjaluci
Unazad par godina i većina Banjalučana zaobilazi markete kada je u pitanju kupovina suhomesnatih proizvoda. Kako kažu, cijene su bezobrazno visoke, a kvalitet se ne može porediti sa kvalitetom od prošlih godina.
– Kupim u marketu, masno platim, i zna se desiti da čak i proizvodi poznatih proizvođača nisu jestivi. Iz tog razloga kupujem kod domaćih proizvođača. Sa posljednjim poskupljenjima suhomesnatih proizvoda došli smo do tog da je domaće jeftinije, a o kvalitetu da ne pričam – kaže jedna Banjalučanka.
Kontaktirali smo i jednog poznatog proizvođača koji kaže da već ima u ponudi suhomesnate proizvode, a otkriva da se mnogi već raspituju da suše svoje meso u njegovoj profesionalnoj sušnici.
Kako je rekao za AloOnline, cijena suvog mesa je 25 KM, koliko košta i slanina. Peka je nešto skuplja, pa kilogram košta 28 KM. Domaća kobasica je 18 KM.
Ukoliko želite da svoje meso sušite „na sigurno“, cijene se kreću po 2 KM. Ukoliko uključuje i pajc, te se radi o količini manjoj od 30 kilograma.
ORBAN ŠURI KRMKA Premijer Mađarske prenosio svinjokolj na Fejsbuku (FOTO/VIDEO)
Samo sušenje je 1,5 KM po kilogramu, takođe za količinu do 30 kilograma. Za veće količine cijene su oko pola KM niže.
Ovaj mesar kaže da je puno onih građana koji čak odu u markete, na akciji kupe svježe meso i slaninu, pa donesu da se suši.
Čvaraka ni za lijeka
Dok su nekada važili za sirotinjsku hranu, danas su lukzus. Za kilogram domaćih čvaraka u Banjaluci treba izdvojiti čak 25 KM.
Međutim, mnogi mesari, ali i građani se žale da ih nema u ponudi, bez obzira što je potražnja velika.
– Uglavnom se kolju manje i mesnatije svinje, oko nekih 100 kg. Kod takve svinje nema ni masti ni čvararka – kažu mesari.
Šta struka preporučuje?
Afrička kuga svinja ove godine je znatno uticala na cijene, ali i ponudu i potražnju svinja. Za one koji se ipak odluče za svinjokolj, struka ima posebne preporuke.
Negoslav Lukić, koordinator za veterinarstvo u Ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Republike Srpske kaže da je klanje svinja za vlastite potrebe dozvoljeno, ali da je potrebno da se obezbijedi prostor gdje se svinje kolju koji se može oprati i dezinfikovati. Potrebno je iskopati i jame za zbrinjavanje iznutrica i drugih nusproizvoda klanja.
Takođe, svi za svinjokolj moraju pribaviti uvjerenje da je svinja zdrava.
TRADICIJA! Domaćini otkrivaju tajnu dobrih čvaraka, kobasica i švargle (VIDEO)
– Apelujemo na domaćine, kao i na lovce, da se uzorci na trihinelozu dostavljaju veterinarskoj stanici – rekao je Lukić.
Još jedan uslov je da, ukoliko se svinje nalaze u zaraženom krugu, obavezeno je uzeti uzorak slezine i tek ukoliko su i jedan i drugi uzorak negativni može se koristiti meso.
– Nadamo se da će biti dovoljno mesa. Nema mjesta panici, mi se uzdamo u našu domaću proizvodnju. Na snazi je mjera obilježavanja svih svinja i apelujem na sve farmere da o trošku ministarstva obilježe svoje životinje – navode iz Ministarstva.
BONUS VIDEO:
Možda vas zanima
Vijesti
vremenska prognoza
Sarajevo
Banja luka
Mostar
Tuzla
Bihać
Bijeljina
Zenica
Prijedor
Pale
