GLAVNI TUŽILAC NAJAVIO DRASTIČNE POTEZE Kajganić: Disciplinska odgovornost ako rad na predmetima ne bude okončan do kraja godine

ALOONLINE.BA | Vijesti ∙ 31.01.23 09:42 ∙ 0

Dosta svjedoka nije među živima što otežava dokazivanje

FOTO: SCREENSHOT

Glavni tužilac BiH Milanko Kajganić rekao je Srni da svi ciljevi iz Revidirane strategije za rad na predmetima ratnih zločina neće biti ispunjeni do kraja godine, što je predviđeni rok za realizaciju, i najavio da će tužioci disciplinski odgovarati ako do kraja 2023. ne završe rad na najtežim predmetima.

Kajganić je rekao da nije zadovoljan postupanjem tužilaca u određenim predmetima i da u Tužilaštvu rade na identifikaciji najtežih predmeta koji nisu procesuirani.

„Tužiocima ću izdati obavezna pojedinačna uputstva da su dužni te predmete završe do kraja 2023. godine, a ko ne bude postupio po tim uputstvima biće disciplinski prijavljen Kancelariji disciplinskog tužioca“, rekao je Kajganić.

On je pojasnio da su Revidirana strategija i obavezna uputstva i smjernice Visokog sudskog i tužilačkog savjeta /VSTS/ konstituisale disciplinsku odgovornost svih tužioca i njihovih zamjenika i glavnog tužioca ako ne postupe po toj strategiji.

„Između ostalog, iz tih razloga sam krajem decembra 2022. godine podnio disciplinsku prijavu protiv jednog tužioca jer ni nakon devet godina nije donio odluku u veoma teškom predmetu sa teškim posljedicama koji se odnosi na stradanje civila na području Jošanice u opštini Foča“, naveo je Kajganić.

Dosta svjedoka nije među živima što otežava dokazivanje

Zbog činjenice da je prošlo 30 i više godina od početka sukoba u BiH, rekao je Kajganić, jasno je da postoje značajne objektivne otežavajuće okolnosti koje dovode do toga da nije moguće završiti sve predmete.

„Dosta svjedoka, dosta osumnjičenih jednostavno nisu među živima. Dosta svjedoka je starije životne dobi i teško je na osnovu samo njihovih iskaza dokazati određena krivična djela“, naglasio je Kajganić.

On je poručio da je siguran da će ove godine završiti jedan značajan broj teških, a možda do sada i najtežih predmeta ratnih zločina koji nisu doživjeli epilog do sada.

„Radili smo i na predmetima ratnih zločina u smislu izvršenja obaveza iz Revidirane strategije i tu smo se fokusirali na osnovne ciljeve koje je ova strategija postavila pred sve nas u BiH“, rekao je Kajganić.

On je naveo da je Tužilaštvo BiH veći dio posla uradilo i da će nastaviti da radi, a da druge institucije nisu uspjele, između ostalog, ni da formiraju Nadzorno tijelo koje je trebalo da prati rad Tužilaštva.

„To pokazuje koliko su drugi fokusirani na te predmete. Mi se na to ne obaziremo i to ne koristimo kao argument za opravdavanje našeg eventualnog nerada. Svjesni smo da su oči uprte u Tužilaštvo BiH i iz tog razloga u potpunosti radimo onako kako je najbolje moguće u ovakvom okruženju“, poručio je Kajganić.

Značajan broj osumnjičenih nije u BiH

Kada je riječ o predmetima ratnih zločina, Kajganić je rekao da značajan broj osumnjičenih nisu u BiH i nalaze se u zemljama regiona, od kojih najveći broj u Hrvatskoj i Srbiji sa kojima Tužilaštvo BiH sarađuje.

„Sada u Tužilaštvu imamo oko 280 predmeta protiv poznatih izvršilaca, a od tog broja u 101 predmetu se osumnjičena lica nalaze u zemljama regiona“, rekao je Kajganić.

On je istakao da je saradnja sa Hrvatskom bila na niskom nivou, ali da su tokom 2022. godine pravosudni organi te države odgovorili na dvije zamolnice i ispitali osumnjičene, pa je Tužilaštvo BiH bilo u mogućnosti da u dva predmeta podigne optužnice za stradanje Srba na području Kotor Varoša i Maglaja.

Kajganić je rekao da će vidjeti da li će ti predmeti biti preneseni u Hrvatsku, jer ta država, kao i Srbija i BiH ne izručuju svoje državljane.

„Tužilaštvo BiH biće domaćin regionalne konferencije koja bi trebalo da se održi u aprilu, pa ćemo na tim sastancima raditi na unapređenju saradnje“, rekao je Kajganić.

U radu deset predmeta zbog neizvršavanja odluka ustavnog Suda BiH

On je rekao da Tužilaštvo BiH ima u radu 10 predmeta zbog neizvršavanja odluka Ustavnog suda BiH, od kojih se četiri odnose na Parlamentarnu skupština BiH, tri na Federaciji BiH, dva na Republiku Srpsku i jedan na Vladu Livanjskog kantona.

Kajganić je ocijenio da postoje poteškoće jer su obično odluke naložene kolektivnim organima da ih izvrše.

Osvrćući se na činjenicu da se „dosta prašine diglo“ zbog proslave 9. januara koji Republika Srpska slavi kao Dan Republike i da su i ove godine podnesene određene prijave Tužilaštvu, Kajganić je naveo da su i 2022. godine prijave podnijele političke organizacije, određena udruženja ili pojedinci, ali nikakav izvještaj o počinjenom krivičnom djelu policijskih agencija.

„Prošle godine je tužilac Tužilaštva BiH donio naredbu o nesprovođenju istrage jer je tokom sprovođenja istražnih aktivnosti utvrdio da se Ustavni sud BiH u svom izvještaju o radu osvrnuo, između ostalog, na odluku gdje je konstatovao da je odluka o ukidanju člana Zakona o praznicima Republike Srpske u vezi sa 9. januarom formalno izvršena“, istakao je Kajganić.

Navodeći da ta odluka nije suštinski izvršena, Kajganić je pojasnio da u situacijama kada Ustavni sud zaključi da pojedine odluke nisu izvršene donosi rješenje o neizvršenju i dostavlja ga Tužilaštvu BiH, ali da u ovom predmetu to nije učinjeno.

„Ustavni sud nije donio rješenje da ta odluka nije izvršena jer je samom objavom u Službenom glasniku odluka faktički izvršena, s obzirom na to da taj član Zakon o praznicima više ne važi“, rekao je Kajganić.

On je naveo da Ustavni sud nije zabranio bilo kakve aktivnosti niti je naloženo Tužilaštvu BiH bilo šta, niti Tužilaštvo BiH ima mandat da zabranjuje bilo kakve aktivnosti koje se tiču bilo kakvih okupljanja.

Kajganić je podsjetio da je Ustavni sud, nakon što je Republika Srpska 2017. godine raspisala referendum na kojem je referendumsko pitanje glasilo „Da li podržavate da se 9. januar obilježava i slavi kao Dan Republike Srpske?“, donio privremenu mjeru i zabranio održavanje referenduma.

Prema njegovim riječima, Tužilaštvo BiH je tada podiglo optužnicu koja je odbijena jer je utvrđeno da članovi Komisije nisu imali realnu moć da spriječe održavanje referenduma.

„Dakle, veoma je teško doći do tužilačke odluke i optužnice u predmetima neizvršenja odluka Ustavnog suda jer su one uglavnom naložene kolektivnim organima da ih izvrše, a mi ne možemo natjerati parlamentarce ili bilo koga da glasa na jedan ili na drugi način u situacijama kada je pojedinim institucijama naloženo izvršenje određenih odluka Ustavnog suda“, rekao je Kajganić.

On je naveo da u Tužilaštvu BiH trenutno radi više od 50 tužilaca i da postoje oblasti u kojima je potrebna dodatna edukacija i specijalizacija.

„Nadam se da će sprovođenjem tih edukativnih aktivnosti i mi biti efikasniji u podizanju optužnica pred Sudom BiH“, zaključio je Kajganić.

BONUS VIDEO: