DŽAFEROVIĆ SRUŠIO SPOLJNU POLITIKU BiH Dodik neće odustati od cilja iako ga sabotiraju druga dva člana Predsjedništva

Aloonline.ba | Vijesti ∙ 08.06.22 17:04 ∙ 0

"Ne može se imati povjerenja u vršenje dužnosti Džaferovića kao predsjedavajućeg Predsjedništva BiH", naglasio je Dodik.

SRNA

Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik rekao je da je prije rasprave o budžetu održana redovna sjednica Predsjedništva BiH, da je predložio četiri tačke dnevnog reda ali da su to druga dva člana Predsjedništva odbila čime su doprinijeli širenju institucionalne agonije u BiH i dodatnom krahu spoljne politike BiH.

„Prva dopuna je bila da Predsjedništvo ovlasti Savjet ministara da pristupi inicijativi `Otvoreni Balkan`, jer vidimo da ta inicijativa koja već funkcioniše između tri zemlje daje dosta dobrih efekata u pogledu kretanja ljudi i robe i u tom pogledu BiH ne treba da trpi i da treba da bude dio te regionalne inicijative, ali nažalost druga dva člansea Predsjedništva se nisu složila da to bude na dnevnom redu“, napomenuo je Dodik.

On je dodao da su taj zaključak odbili i da taj prijedlog nije ni uvršten u dnevni red sjednice.

Džaferović ne poštuje ustav BiH

Dodik je predložio da Šefik Džaferović bude razriješen dužnosti predsjedavajućeg Predsjedništva BiH zbog činjenice da zloupotrebljava poziciju predsjedavajućeg.

„Predsjedavajući Predsjedništva je tehnička funkcija i ne pravi razlike između ostalih članova Predsjedništva, jer je Predsjedništvo kolektivni organ i predsjedavajući nema nikakva dodatna ovlaštenja nego što imaju druga dva člana i u tom pogledu ne može da uzurpira spoljnu politiku“, rekao je Dodik.

On ističe da je Džaferović svojim ponašanjem srušio spoljnu politiku BiH jer nije poštovao Ustav BiH, nije poštovao Poslovnik ni dosadašnje prakse, tako da je sam, bez odluke Predsjedništva BiH, lažno predstavljajući to kao odluke Predsjedništva, prenosio svoje stavove i time srušio spoljnu politiku BiH koja u ovom trenutku apsolutno ne postoji.

Dodik je naveo da će šira obrazloženja svoje četiri tačke biti dostupna javnosti za sat vremena.

On je istakao da se Džaferović nije pridržavao zakona, Ustava ni Poslovnika i da svoje stavove lažno predstavlja kao stavove Predsjedništva BiH.
„Ne može se imati povjerenja u vršenje dužnosti Džaferovića kao predsjedavajućeg Predsjedništva BiH“, naglasio je Dodik.

Dodik neće odustati

On je napomenuo da ni Džaferović, ni Komšić nisu prihvatili da se to uvrsti na dnevni red sjednice.

„Ja ću to ponovo predložiti jer smatram da će, dok se stvari ne dovedu u red, nered koji Džaferović pravi kao predsjedavajući ne može da prođe bez reakcija“, poručio je Dodik.

Dodik je naglasio da je predložio da Predsjedništvo osudi neustavnim i nelegitimnim odluke Kristijana Šmita koji sebe predstavlja kao visokog predstavnika, a koji je udario na ustavni poredak i budžetski sistem BiH i da se prema njemu preduzmu mjere krivične odgovornosti.

On je predložio da to učini Predsjedništvo, ali da ni taj prijedlog nije uvršten na dnevni red sjednice.

„Činjenica je da Savjet bezbjednosti UN nije imenovao nikoga za visokog predstavnika. Činjenica je da ta funkcija ne postoji, da lice koje se predstavlja kao visoki predstavnik nema legitimitet Savjeta bezbjednosti, a pored toga potpuno je promašen i izopšten iz Aneksa 10 gdje piše da strane potpisnice Aneksa 10 treba da utvrde ko je visoki predstavnik“, napomenuo je Dodik i dodao da ga samo relevantnom rezolucijom potvrđuje Savjet bezbjednosti UN.

Dodik je naglasio da se sve to dešavalo bez te dvije stvari koje su predviđene, te da je Kristijan Šmit u, kako je ocijenio, kriminalnim radnjama i da pokušava da unosi nered u BiH.

„Na taj način on dodatno destabilizuje ustavni poredak u BiH i smatrao sam da Predsjedništvo treba da potvrdi da ne postoji visoki predstavnik jer nije imenovan rezolucijom Savjeta bezbjednosti i nije izabran od članica potpisnica Aneksa 10 i da su ništavne sve njegove radnje, da treba krivično da odgovara i da bude udaljen iz BiH shodno postupku koji je predviđen za strance koji urušavaju ustavni poredak u BiH“, rekao je Dodik.

On je naglasio da je predložio te tri tačke, ali da one nisu prihvaćene da se o njima raspravlja.

Nije lako ni jednima, ni drugima, ni trećima

Dodik je od Predsjedništva BiH tražio da se u odnosu na sukob Rusije i Ukrajine predloži da se Predsjedništvo oglasi kao jedini ovlašteni organ i Ustavom utvrdi svoje politike, da konstatuje da je Predsjedništvo jedino mjesto gdje se te odluke mogu donositi, te da sve ono što je poduzeto u prošlosti oglasi ništavnim.

„Danas imamo situaciju da su neki neodgovorni pojedinci negdje na globalnom i multilateralnom nivou navodno davali neke saglasnosti, a za to nije postojala odluka Predsjedništva BiH. Kamuflaža u tome ne pomaže jer očigledno da BiH pokazuje svoju spoljnu političku neozbiljnost na način kako pristupa tom pitanju“, naglasio je Dodik.

On je podsjetio da je Narodna skupština Republike Srpske razmatrala to pitanje, definisala nekoliko važnih zaključaka i da smatra da su oni dobri i za ostale u BiH.

„Potvrđujući evropski put BiH, potvrđujući naš zahtjev za tim da se rat što prije zaustavi, potvrđujući naše opredjeljenje za poštivanje mira, potvrđujući potrebu da se sve to mirovnim razgovorima završi, odbacujući mogućnost da budemo svrstani na bilo koju stranu važnih globalnih igrača koji pokušavaju da pridobiju manje zemlje za svoje potrebe, smatram da je najbolji stav za BiH da u ovome sukobu ne bude ni na jednoj strani“, istakao je Dodik.

On je naveo da nije lako ni jednima, drugima, ni trećima u BiH , da je očigledno da su simpatije u BiH jednih prema Rusiji, jednih prema Ukrajini, jednih prema Zapadnoj Evropi, a jednih prema Americi, te da konfuzija u odnosima te vrste treba da se riješi kada bi postojao jedinstven stav da se tim pitanjima u BiH uopšte ne bavi.

„Ta moja obrazloženja nisu bila dovoljna da druga dva člana Predsjedništva stave to na dnevni red, nego su s gnušanjem odbacili takve inicijative“, napomenuo je Dodik.

On je ocijenio da su time doprinijeli „širenju institucionalne agonije u BiH, dodatnom krahu spoljne politike BiH“.

„Ovo je bila prilika da tu spoljnu politiku vratimo u okvire redovnih procedura i da pokušamo da se predstavimo kao ozbiljan subjekat, ali toga nije bilo“, zaključio je Dodik.