KARNEVAL POLITIČKE GLUPOSTI, NASILJA I LAŽI Slučaj optužnice protiv Dodika: BiH bi trebalo da strahuje od mnogo ozbiljnijeg NEPRIJATELJA
Sud BiH je potvrdio optužnicu protiv Milorada Dodika i vršioca dužnosti Službenog glasnika RS, Miloša Lukića zbog nepoštovanja odluka Kristijana Šmita. Nakon ovog poteza uslijedile su brojne reakcije zvaničnika Srpske koje su imale već poznat ton poput onih „atak na institucije RS“, „politička hajka na Srbe“, „svjesno izazivanje nereda i krize“ i neizostavno nazivanje Šmita „nelegalnim i nelegitimnim“.
Sam Dodik, reagujući na optužnicu, kazao je je da je „potvrđivanje optužnice u Sudu BiH, progon i istakao da je njegova ustavna obaveza bila da potpiše ukaz o proglašenju zakona koji je usvojila Narodna skupština“, te je sazvao sastanak sa funkcionerima RS i to bez predstavnika opozicije. Na sastanku, između ostalog, zaključeno je da se optužnica Suda BiH potpuno odbacuje.
– Potpuno odbacujemo optužnicu koja je potvrđena protiv predsjednika Srpske i v.d. direktora Službenog glasnika Miloša Lukića – rekao je Dodik medijima u Banjaluci te u nekoliko navrata doveo u pitanje rad pravosudnih institucija BiH i legitimitet i legalitet Kristijana Šmita.
„Politički slučaj par ekselans“
No, koliko je Šmit zaista legalan ili ne, da li su pravosudni organi BiH politički motivisani i da li je slučaj optužnice protiv Dodika ispolitizovan? Ono u čemu su saglasni stručnjaci jeste da će ovaj slučaj ići u pravcu politizacije te da se radi o „političkom navijanju“.
Prema riječima profesora Envera Kazaza ovaj slučaj je „politički čin prve vrste“ koji će proizvesti krizu u cijeloj BiH, a Srpsku dovesti u nezavidan položaj.
– Ovo je politički slučaj par ekselans već je ispolitizovan do maksimuma. Sam njegov povod je iracionalna odluka Dodika da ne objavljuje odluke Kristijana Šmita i time izoluje RS od međunarodne zajednice i dovodi je u nezgodnu ekonomsku i političku situaciju. A optužnica protiv Dodika rezultovaće proizvodnjom političke krize u cijeloj BiH. Svakako da je optužnica politički čin prve vrste – kaže Kazaz za ALOonline.
Sličnog stava je i politička analitičarka Tanja Topić koja kaže da politička dimezija uzima primat nad pravosudnim postupkom što stvara dodatan pritisak na pravosuđe.
– Politika ne krije da ima i da želi držati pravosuđe pod kontrolom dok se istovremeno zaklinje u pravnu državu i poštovanje nezavisnosti pravosuđa sto je u BiH ravno apsurdu. Na drugoj strani svi su se pretvorili u navijače, jedni navijaju da Dodik završi u zatvoru, drugi ne priznaju sud kada se radi o njihovim političkim mezimcima i onda se atmosfera podgrijava, dižu tenzije čime politička dimenzija uzima primat nad pravosudnim postupkom. To stvara dodatni pritisak na pravosuđe koje će u ovom slučaju ili biti pokojnik ili pukovnik – kaže Topić.
Dodik je u obraćanju javnosti kazao kako je optužnica „politički montirana“ te da su „pravosudni organi BiH politički motivisane strukture“. Česte su pritužbe na rad ovih institucija, a kako kažu naši sagovornici ovi organi zaista jesu instrumentalizovani te da su oruđe u rukama domaćih političkih elita, a da takvoj situaciji „kumuju“ stranci.
Pored toga, sama personalizacija politike i etnonaciononalna retorika eliminiše svaku šansu za formiranjem jedne pravne države koja prema riječima analitičarke Tanje Topić nema svoje uporište u BiH.
– Riječ je o političkoj igri selektivnog odnosa, političko Sarajevo je protiv RS, RS je protiv BiH, ali i jedni i drugi crpe sve što im i kad im odgovara. Žalosno je sve u BiH svoditi na etnonacionalnu dimenziju i igrati na kartu patriotizma, time se urušava mogućnost izgradnje pravne države. Svaki slučaj protiv pojedinca se izjednačava sa napadom na njegovu etničku zajednicu i tako se vrtimo u tom začaranom krugu u nedolged. Kad dosegnemo nivo svijesti da činjenice odvajamo od emocija, da je racionalno prioritetno u odnosu na uzavrele političke strasti možda imamo šanse da postanemo uljudno pravno funkcionalno društvo.
Šta čeka Dodika nakon optužnice?
Pojedinci u Republici Srpskoj ističu i kako je Dodik zaštićen imunitetom, ali u praksi nije tako. Prema Zakonu o imunitetu, svi nosioci zakonodavnih funkcija u Bosni i Hercegovini imaju imunitet od krivičnog progona i građanskih parnica ukoliko je riječ o djelu koje je u vezi s funkcijom koju obavljaju. Nosioci izvršnih funkcija, predsjednici, potpredsjednici, zamjenici predsjednika i ministri, imaju imunitet samo u parničnom postupku, dok su u krivičnom izuzeti od te privilegije.
Sud BiH će suditi po nametnutim izmjenama Krivičnog zakona BiH, koji nije verifikovala Parlamentarna skupština BiH, a koji kaže da se nepoštovanje odluka visokog predstavnika može kazniti sa do pet godina zatvora. Uzevši u obzir da Šmit nije priznat kao Visoki predstavnik od strane UN-a, odnosno Savjeta bezbjednosti kao njegovog izvršnog tijela, postavlja se pitanje da li su njegovi akti zaista validni, te da li u skladu s tim optužnica Dodiku nosi pravnu težinu?
Prema riječima pravnika Milka Grmuše, političke elite u BiH su same sebi „skočile u grlo“ prihvatanjem nametanja zakona od strane OHR vodivši se pravilima anglosakonskog prava što su stranci iskoristili i napravili precedent.
– Šmit nije visoki predstavnik, jer nije imenovan u skladu sa Aneksom 10 Dejtonskog sporazuma. A čak i da jeste-visoki predstavnici nemaju pravo da nameću zakone iako su oni to nebrojeno puta činili. Ta ovlašćenja nemaju ni po Dejtonskom sporazumu, ali niti po famoznim „Bonskim ovlašćenjima“ koja su, sama po sebi, takođe pravno neobavezujuća. Uostalom, to su konstatovali brojni međunarodni ugledni pravnici, a to je i diskretan stav Venecijanske komisije. Ovdje je osnovni problem u činjenici da su gotovo svi srpski političari u BiH u posljednjih dvadeset i pet godina, u različitim periodima, implicitno ili eksplicitno prihvatali da visoki predstavnici smjenjuju ljude i nameću zakone. To je uostalom radio i sam g. Dodik, kao i predstavnici svih drugih relevantnih političkih stranaka iz Republike Srpske. Stranci su od toga napravili precedent, odnosno vođeni anglosaksonskim običajnim pravom i njegovim principima-smatrali su da je uspostavljena obavezujuća praksa koja obavezuje sve u BiH. Tu se danas pravno-politički nalazimo i o tome niko ne govori. Političari iz Republike Srpske, uključujući i najviše današnje predstavnike vlasti i opozicije, direktni su saučesnici stvaranja te duboko nakaradne pravne prakse – kazao je Grmuša za ALOonline.
Zatvor, zabrana obavljanja dužnosti: Šta predviđaju Šmitove izmjene Krivičnog zakona?
Šmitove izmjene Krivičnog zakona predviđaju, ako službena ili odgovorna osoba na bilo kojem nivou vlasti, od državnog do lokalnog, ne primjeni ili ne provede odluku visokog predstavnika, odnosno spriječi njeno provođenje, kazniće se zatvorskom kaznom od šest mjeseci do pet godina.
Za ovo kazneno djelo, navodi se, biće izrečena zabrana obavljanja dužnosti.
Osim toga, kao pravne posljedice se navodi prestanak zaposlenja, oduzimanje odlikovanja, zabrana sticanja službene dužnosti u bilo kojem organu koji se finansira iz javnih sredstava.
Iste kazne su predviđene za slučaj nepoštovanja i neprimjenjivanja odluka Ustavnog suda BiH, Suda BiH, državnog Doma za ljudska prava ili Evropskog suda za ljudska prava.
KARNEVAL POLITIČKE GLUPOSTI, NASILJA I LAŽI
Da je bezbjednost u RS stabilna potvrdio je i Dodik, međutim pojedini građani imaju „klicu“ straha od eskaliranja situacije u nešto ozbiljnije. Kako kaže Kazaz mjesta strahu od sukoba nema, ali građani treba da se boje jedne druge stvari.
– Prisustvujemo paradigmatski važnom trenutku za BiH. Ono što se pokazalo u slučaju i SDA i SNSD-a da nisu u mogućnosti da mobilizuju masu što znači da se narativ nacionalizma gubi i da postoje retorički. Siguran sam da niko u ovoj zemlji osim ludaka ne bi uzeo pušku i pošao u rat zbog čega građani ne trebaju strahovati, ali trebaju se plašiti inflacije i ekonomskog sloma pogotovo institucija u RS i trebaju se plašiti za budućnost svoje djece koja masovno odlaze. Dok prisustvujemo političkom navijanju BiH razara ekonomska i demografska kriza – kazao je prof. Kazaz dodavši da građani „prisustvuju karnevalu političke gluposti i nasilja i laži i dok nam prolaze godine naši životi postaju sve bijedniji.
BONUS VIDEO:
Možda vas zanima
Vijesti
vremenska prognoza
Sarajevo
Banja luka
Mostar
Tuzla
Bihać
Bijeljina
Zenica
Prijedor
Pale
