ISPOŠTUJTE OBIČAJE, JEDAN JE POSEBNO VAŽAN Danas su Duhovske zadušnice i Sveti car Кonstantin i carica Jelena
FOTO: wikimedia.org
Pravoslavni hrišćani danas obilježavaju Duhovske ili ljetne zadušnice, koje su uvijek u subotu pred Duhove /Silazak Svetog Duha/.
Taj dan pravoslavni hrišćani posvećuju svojim preminulim precima i prema tradiciji obilaze grobove, prislužuju svijeće i služe pomene.
Vjernici na taj dan upućuju molitve Bogu za milost prema upokojenima i oprost grijehova koje su počinili za života.
Zadušnice uvijek padaju u subotu kada se tim povodom organizuju i bogosluženja posvećena upokojenima, jer je Isus Hristos, dan uoči Vaskrsenja, koje se uvijek slavi u nedjelju, proveo u grobu.
U Crkvi se na zadušnice pominju i riječi Svetog Јovana Zlatoustog, jednog od najvećih bogoslova iz Četvrtog vijeka: „Pomozite pokojnima i pominjite ih. Ne oklijevajte, dakle, da pomognete onima koji su otišli i prinesite vaše molitve za njih“.
Osim Duhovskih, u kalendaru Srpske pravoslavne crkve postoje još zimske ili Mitrovske, zatim proljećne, koje padaju sedmicu prije početka Velikog ili Časnog posta, i Miholjske ili jesenje zadušnice.
Sveti car Konstantin i carica Jelena
Crkva je ovaj rimski carski par proglasila svetiteljima, jer je car Konstantin Milanskim ediktom 313. dao hrišćanima slobodu vjere i okončao njihov progon.
Hrišćanskoj crkvi, u kojoj je počeo da traži oslonac, dao je mnoge privilegije i na Prvom vaseljenskom saboru u Nikeji 325. Pomogao je u borbi protiv arijevske jeresi.
Odmah po dolasku na tron car Konstantin je imao tri velika neprijatelja: tiranina Maksencija u Rimu, Skite na Dunavu i Vizantiju.
Pred borbu sa Maksencijem, prema predanju, na nebu mu se ukazao sjajan krst kao znak pobjede. On je naredio da se iskuje veliki krst koji je nošen pred vojskom, i ovu borbu okončao je kao svoju veliku pobjedu.
Odmah potom 313. godine, izdao je znameniti Edikt u Milanu, kojim je prestao progon hrišćana. Poslije pobjede nad Vizantijom, sagradio je divan grad na Bosforu i nazvao ga Konstantinopolj.
Kada se car teško razbolio, javili su mu se apostoli Petar i Pavle i savjetovali da ga episkop Silvester krsti. Odmah potom je ozdravio.
Konstantin je sazvao Prvi vaseljenski sabor u Nikeji 325. godine zbog razdora u Crkvi nastalog pojavom jeretika Arija. Sabor je osudio jeres i utvrdio pravoslavlje.
Sveta Jelena, careva majka, radila je mnogo za vjeru Hristovu. Pronašla je Časni Krst Gospodnji, sazidala crkvu Vaskrsenja na Golgoti i mnoge druge crkve na Svetoj zemlji.
Ova sveta žena umrla je 327. godine, a car Konstantin poživio je još deset godina poslije svoje majke. Umro je u Nikomidiji 337. godine, a sahranjen je u crkvi svetih apostola u Carigradu.
VJEROVANJA I OBIČAJI
Na današnji dan, vjeruje se, treba otići u crkvu i zapaliti svijeću za mučenike koji su svoj život dali u odbrani hrišćanstva. Običaj kaže da se tri puta umijete svetom crkvenom vodicom, i da ćete tako očistiti tako tijelo i izliječiti se od bolesti.
Za današnji praznik vezuje se i molitiva:
„Kresta tvojego obraz na nebesi vidjev, i jakože Pavel zvanije ne ot čelovjek prijem, vo carjeh apostol tvoj Gospodi, carstvujuščij grad v rucje tvojej položi: jegoće spasaj vsegda v mirje, molitvami Bogorodice, jedine čelovjekoljubče. Amin!“
BONUS VIDEO:
Možda vas zanima
Vijesti
vremenska prognoza
Sarajevo
Banja luka
Mostar
Tuzla
Bihać
Bijeljina
Zenica
Prijedor
Pale
