DANAS JE SVETI ILARION VELIKI Svetac koji je molitvom gonio i rastjerivao demone

AloOnline.ba | Vijesti ∙ 03.11.23 07:11 ∙ 0

Demoni su ga plašili raznim strašilištima, no on ih je molitvom Bogu i krsnim znamenjem vazda pobjeđivao i odgonio

FOTO/ALOONLINE.BA

Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici danas slave Prepodobnog Ilariona; Svetog Ilariona Meglinskog i Svetog Visariona Ispovjednika.

Kao što ruža izraste na trnju, tako se ovaj veliki svetitelj rodi od roditelja neznabožačkih, u selu Tavati blizu Gaze Palestinske. Dadoše ga roditelji na nauke u Aleksandriju, gdje daroviti mladić brzo primi i svjetsku učenost i duhovnu mudrost. Poznavši Hrista Gospoda i krstivši se, poželi svecijelo predati se Gospodu na službu. S tom željom u srcu poseti Ilarion sv. Antonija u pustinji, i posta njegov učenik. Potom se vrati u svoju postojbinu i podvizavaše se blizu Majuma, kod Gaze.

Demoni su ga plašili raznim strašilištima, no on ih je molitvom Bogu i krsnim znamenjem vazda pobjeđivao i odgonio. Oko njega se sabra mnoštvo ljubitelja duhovnog života, i sv. Ilarion posta za Palestinu ono što je za Egipat bio sv. Antonije. Božestven učitelj, neoslabni podvižnik, divan čudotvorac, Ilarion je bio uvažavan ne samo od hrišćana nego i od neznabožaca.

No bojeći se pohvale ljudske – i govoreći kroz plač: „teško meni, primih na zemlji platu svoju!“ – on je begao iz mjesta u mjesto samo da bi se ukrio od ljudi i ostao sam sa svojom dušom i Bogom. Tako se nastanjivao i izvesno vrijeme živeo u Misiru, u Siciliji, u Dalmaciji i najzad na Kipru, gdje je i skončao svoj mnogotrudni život okolo 372. g. u 80. godini svoga života. Čudotvorne mošti sv. Ilariona prenese učenik njegov Isihije u Palestinu i položi u manastir njime osnovani.

Sveti Ilarion episkop Meglenski

Rođen od roditelja znatnih i pobožnih. Njegova bezdjetna majka dugo se molila Bogu da joj da jedno dijete, i po molitvi njenoj javi joj se Presveta Bogorodica i utješi je riječima: „ne tuguj, rodićeš sina, i on će obratiti mnoge k svetlosti istine“. Kad je Ilarionu bilo tri godine, iz njegovih usta čula se neprestano pjesma: „svjat, svjat, svjat Gospod Savaot!“ Dobro školovan on se zamonaši u 18 godini, i osnova manastir sa tipikom sv. Pahomija.

1134. god. rukopoloži ga za episkopa Meglenskog Jevstatije arhiepiskop Trnovski. Veliku borbu vodio je sv. Ilarion skoro celog života protiv bogumila i jermenskih jeretika. No svojom učenošću duhovnom i svetošću nesravnjivom posramio ih je sve, i mnoge od njih priveo Pravoslavlju. Upokojio se mirno i preselio u carstvo Gospoda svoga 1164. god.

Prepodobni Filotej

Rođen u Hrisopolju u Makedoniji. Turci ga otmu od majke mu udove, i zajedno sa još jednim mu bratom bace u tamnicu. Iz tamnice ih čudesno spase Presveta Bogorodica i prenese u jedan manastir u Neapolisu Maloazijskom. Njegova majka docnije nađe svoje sinove kao monahe, pa se i sama zamonaši. Filotej pređe u sv. Goru, gdje se podvizavao najprije u man. Dionisijatu, a potom u pustinji.

Čudesan podvižnik i veliki pobjeditelj sile demonske. Upokojio se mirno u 84. god. života. Naredio da se ne sahranjuje nego da mu se telo baci u šumu pticama i zverovima. Docnije jedan ribar noću vide veliku svetlost u šumi i ozebao pođe da se ogreje, misleći da je vatra. No svetlost ne beše od vatre nego od čudotvornih moštiju sv. Filoteja.

Sveti Ispovjednik Visarion

Prepodobni ispovednik i mučenik Hristov Visarion Saraj rođen je 1714. godine u mestu Majdan u Bosni, od roditelja Maksima i Marije. Kršteno mu je ime bilo Nikola. Još od djetinjstva biješe pobožan i naklonjen povučenom i molitvenom životu. U svojoj osamnaestoj godini otišao je U Svetu Zemlju da posjeti Sveta Mjesta. Tamo se u manastiru Svetog Save Osvećenog zamonašio i dobio monaško ime Visarion. Po povratku iz Svete Zemlje, posjetio je manastire Svete Gore.

Po povratku pak u svoju otadžbinu, stupio je u manastir Pakru u Slavoniji, gdje je kao đakon služio sedam godina. Tu je bio rukopoložen i u čin sveštenika. Ovde se prepodobni Visarion pročuo po narodu po svom pobožnom i svetom životu, a takođe i po tome što je divno i slatkorečivo propovijedao riječ Božju. Pokrenut ljubavlju prema onim mestima gdje je živeo i propovedao Gospod njegov, prepodobni je zatim još jednom posjetio Sveta Mjesta, pa se vratio među svoj pravoslavni narod da svedoči i propoveda Hrista Raspetoga i Vaskrslog.

U to vrijeme pravoslavni narod na Balkanu, osobito na teritoriji Austrougarske monarhije, stradao je veoma od rimokatoličke unijatske propagande. Jer su Latini nastojali milom i silom da prinude pravoslavne da se odreknu svoje otačke vjere i da umjesto poslušnosti Hristu, Apostolima i Svetim Ocima, podčine se Rimskom papi.

Ovaj pritisak na pravoslavne osobito je činjen u vrijeme Marije Terezije (1741-1780 g.), i to naročito u Banatu, Erdelju i Transilvaniji (u Rumuniji). Prije toga, u ovim krajevima vršena je nad pravoslavnima kalvinistička (protestantska) propaganda i nasilje, no pravoslavni Srbi i Rumuni ostali su nepokolebljivi i nisu odustali od svoje svete vjere.

BONUS VIDEO: