ANIP „VESELIN MASLEŠA“ ČUVAR SRPSKOG IDENTITETA I TRADICIJE Nemanja Knežević za AloOnline povodom 75 godina postojanja: Institucije ne pokazuju ohrabrujuće interesovanje da se očuva ova oblast
Kroz niz od sedam i po decenija, Ansambl narodnih igara i pjesama „Veselin Masleša“ ne samo da oduševljava publiku svojim izvanrednim nastupima, već priča priču o samom identitetu svog naroda.
Njihov rad odražava posvećenost očuvanju kulturne baštine, sa više od 1.200 autentičnih narodnih nošnji koje svjedoče bogatoj prošlosti srpske tradicije.
Nemanja Knežević, direktor ANIP-a, za AloOnline je ispričao više o uspjesima koje su postigli, o ljubavi koju gaje prema onome što rade i nizu generacija koje su ostavile svoj pečat.
Obilježili ste 75 godina postojanja, koje su najznačajnije nagrade i priznanja koja ste osvojili i na šta ste najviše ponosni?
Za proteklih 75 godina, Masleša je bilježio vrhunske rezultate u svojoj oblasti djelovanja i rada, koji su donosili najviše nagrade u svijetu folklora, ali i najviša državna priznanja, uključujući i bivšu SFRJ ali i kasnije Republiku Srpsku. U velikom broju nagrada i priznanja, svakako bismo izdvojili najznačajnije, a to su:
„Zlatni plesač“ – najvrednija nagrada u svijetu folklora, osvojena u Francuskoj na CIOFF- ovom međunarodnom festivalu folklora; Orden zasluga za narod sa srebrnom zvijezdom, jedno od značajnih priznanja SFRJ; Laureat sa CIOFF– ovog međunarodnog festivala folklora u Košicama; Orden Njegoša I reda; Plaketa Grada Banje Luke; Zlatni grb Grada Banje Luke; Status jedinog ansambla od republičkog značaja, po Rješenju Ministarstva prosvjete i kulture RS, a na osnovu provedene kategorizacije kulturno-umjetničkih društava i ansambala narodnih igara i pjesama.
Kako je već rečeno, ovo su samo neke od najznačajnijih nagrada i priznanja, gdje je veoma teško izabrati jednu na koju smo najviše ponosni. Svaka od njih je značajna i draga na svoj način, a mi smo ponosni na svaku koju su sticale različite generacije igrača, svirača, rukovodilaca i upravljačkih organa, gradeći tako „Maslešu“ u vodeći ansambl Grada i Republike.
Koliko nastupa ste imali u prethodnoj godini i gdje ste putovali?
U 2023-oj godini, Ansambl je zabilježio preko 40 nastupa, na domaćoj, regionalnoj i svakako međunarodnoj sceni. Bez obzira na jubilarnu godinu, „Masleša“ je redovan učesnik međunarodnih festivala, gdje se predstavljaju prvenstveno izvođački, ali i omladinski i veteranski ansambl. Ove godine „Masleša“ je međunarodno predstavljanje otvorio gostovanjem u Grčkoj, na međunarodnom festivalu folklora u Paraliji, zatim je slijedila petnaestodnevna turneja u Španiji na festivalima u La Korunji i Vigu, a kao i uvijek trudimo se posjetiti našu voljenu Srbiju, gdje smo bili u Sokobanji i na Zlatiboru.
Pored važnih regionalnih i međunarodnih predstavljanja, važno je pomenuti i određene domaće projekte. Održali smo dvije stručne radionice narodnih igara za članove izvođačkog ansambla, obje u saradnji sa profesionalnim ansablima iz Srbije- Kolom iz Beograda i Vencem iz Gračanice, bili smo domaćin i dijelili scenu sa profesionalnim ansamblom Kolo koji su svoju regionalnu turneju Kolodrom počeli iz Banja Luke, na našem Festivalu srpskog folklora bili smo domaćini prijateljima iz ansambala Oro- Niš, Vidovdan- Ljubljana, Prosvjeta- Vukovar a na koncertu smo ugostili i članove KUD-a Ravna Gora iz Australije.
Po prvi put smo snimili i audio izdanje – CD album pod nazivom „Oj jabuko moja zeleniko“ – pjesme iz Bosanske krajine, a promocija će biti održana krajem januara 2024. godine. Nastavili smo saradnju sa značajnim republičkim i gradskim institucijama kulture te učestvovali na njihovim prestižnim manifestacijama, što uz pomenutu saradnju sa profesionalnim ansamblima, reprezentativnim institucijama i udruženjima iz Srbije dovoljno govori o renomeu „Masleše“ i dostignutom izvođačkom nivou te širokom i prilagodljivom repertoaru.
Ova godina je posebna i po tome što nešto radimo prvi put u istoriji Masleše. Naime, u saradnji sa društvom „Pošte Srpske“ a.d. Banja Luka u program izdavanja poštanskih maraka za 2023. godinu uvrštene su i dvije poštanske marke posvećene jubileju Masleše.
Posjedujete jedan od najbogatijih fundusa narodnih nošnji. Kakve nošnje su u pitanju, koliko ih ima i kako se „ophodite“ prema njima?
Naš Ansambl je strpljivo i mukotrpno decenijama gradio jedan od najbrojnijih i najvrijednijih fundusa narodne nošnje na teritoriji bivše Jugoslavije, a ubjedljivo najveći fundus na teritoriji Republike Srpske i Bosne i Hercegovine. Velika posvećenost očuvanju i sakupljanju materijalne kulturne baštine dala je sjajan rezultat i danas se možemo pohvaliti fundusom koji broji preko 1.200 kompleta narodne nošnje, od čega su oko 70% originali, stari po 80, 90 pa i 100 godina. S ponosom možemo reći da u jednom trenutku imamo mogućnost obući 1.000 ljudi u narodne nošnje, koje su uglavnom srpske nošnje sa različitih teritorija Bosne i Hercegovine i Srbije, ali posjedujemo i slovenačku, makedonsku, crnogorsku, hrvatsku i muslimansku narodnu nošnju. Činjenica je da održavanje tako bogatog fundusa nije ni malo jednostavan posao, ali to i jeste razlog zbog kojeg „Masleša“ ima stalno zaposlenu garderoberku, koja svoj posao obavlja na visini zadatka, uprkos ne tako idealnim, prije svega, prostornim uslovima za rad.
Koliko je važno da poznajemo i da se vraćamo običajima i tradicionalnim vrijednostima, te kakva je uloga ANIP-a „Veselin Masleša“ u tome?
Iz naše perspektive, ako se ona može smatrati objektivnom, običaji i tradicionalne vrijednosti su identitet jednog naroda – lična karta svakog naroda i ako bismo sve to prepustili zaboravu, činjenica je da ne bismo znali ko smo, kroz dvije ili tri generacije. Neko može simpatisati ili ne umjetnički izražaj kroz tradiciju i kulturu, pa i same običaje, ali ne može odstupiti od činjenice da ga upravo ti običaji i tradicija identifikuju kao člana jednog naroda, pa i same porodice, odnosno familije. Uloga „Masleše“ je svakako da svojim prilagođenim djelovanjem, odnosno obavljanjem redovne djelatnosti očuva i materijalnu i nematerijalnu kulturnu baštinu, prenoseći te vrijednosti na buduće naraštaje, kao što to čini već 75 godina.
Koliko grupa i članova broji Ansambl? Koliko godina ima najmlađi član?
Ansambl trenutno broji 10 grupa, raspoređenih po uzrastima i sekcijama – 6 igračkih, 2 orkestarske i 2 pjevačke. Najmlađi članovi su, po pravilima upisa, od 5 godina, a najstariji i do 75, kao aktivni članovi veteranskog ansambla.
Iznjedrili ste hiljade folkloraša. Da li postoji smjena generacija u Ansamblu? Recimo, da djeca Vaših članova nasljeđuju veterane? Pretpostavljamo da su se izrodile i mnoge ljubavi u ANIP-u „Veselin Masleša“?
Za proteklih 75 godina kroz Ansambl je prošlo više od 10.000 članova i to je podatak na koji smo ponosni, jer govori da smo ogroman broj djece i omladine uz pomoć, naravno roditelja i škole, sačuvali od brojnih izazova i pokazali im neki ispravan put kojim su kasnije išli. Prirodno je da u tako velikom kolektivu u određenim vremenskim intervalima dolazi do smjene generacija, istina kod djevojaka češće nego kod momaka, ali to je sastavni dio posla i srećni smo što uvijek imamo dovoljno kvalitetan podmladak koji uspješno naslijedi starije kolege.
Što se tiče nasljednika unutar Ansambla, dovoljno je reći da smo prije nekoliko godina održali koncert na kome su završnu tačku izveli unuci, roditelji, djedovi i bake, dakle po tri generacije koji su istovremeno bili aktivni članovi, svako u svojoj starosnoj grupi, a to je samo mali procenat generacija koje su prošle kroz Maslešu. Prelijepa je slika kada vidite da su trenutno ili su u nekom trenutku istu nošnju, opanke i šubaru nosili deda, otac, unuk ili baka, majka i kćerka. To je najbolji pokazatelj rada i misije Masleše, da pored očuvanja kulture i tradicije, stvara zonu kvalitetnog provođenja vremena i odrastanja za više generacija iste porodice. Što se tiče mnogobrojnih ljubavi unutr Ansambla, ove godine su nam se poklopile fascinantne brojke – za 75 godina postojanja Ansambla, imenom i prezimenom imamo spisak od 75 brakova između momaka i djevojaka koji su bili ili jesu članovi Masleše. Dakle prosjek od jednog braka godišnje je i više nego odličan!
Koliko često spremate nove koreografije i ko je zadužen za to?
U skladu sa skromnim mogućnostima i finansijskim sredstvima, dajemo velike napore da postavimo bar jednu koreografiju godišnje, što pored velikog umjetničkog rada koreografa, igrača u sali, zahtijeva i anganžman oko nabavke ili izrade narodne nošnje, ukoliko istu ne posjedujemo u našem fundusu. S ponosom možemo reći da imamo jednog od najboljih koreografa u Republici, gospodina Gorana Pupca, koji izvođačkim ansamblom rukovodi već 22 godine i koji je postavio veliki broj odličnih koreografija, od kojih bismo svakako izdvojili koreografiju „Igraj kolo! – igre i pjesme Ozrena i Trebave“ koja je postala zaštitini znak našeg ansambla u posljednjih skoro 10 godina, a o kakvoj je koreografiji riječ najbolje govori podatak da je Goranovu koreografiju 2019. godine postavio profesionalni Ansambl narodnih igara i pesama Kosova i Metohije „Venac“ čije je izvođenje bilo u Narodnom pozorištu u Beogradu. Naravno, s vremena na vrijeme imamo saradnju i sa koreografima van našeg Ansambla, u skladu sa potrebama i mogućnostima.
Kako se nosite sa izazovima koje donosi današnjica. Da li je zainteresovanost za vaš rad vremenom veća ili manja?
Iskreno rečeno, bar mi u Masleši imamo i dalje veliku zainteresovanost po pitanju upisa novih članova i vjerujemo da rezultati koje ostvarujemo utiču na to da nam se novi članovi svakog februara i septembra javljaju u velikom broju. Problem je i što ne raspolažemo dovoljno velikim prostorom za rad i često smo prinuđeni da odbijemo određeni broj novih upisnika. Ipak, moramo pomenuti i da za razliku od zainteresovanosti djece i omladine da se bave folklorom, institucije baš ne pokazuju ohrabrujuće interesovanje da se očuva ova oblast i sačuva nacionalno blago, jer su izdvajanja i na lokalnom i na republičkom nivou nedovoljna, na granici minimuma, a što je važnije i to što nam je određeno teškom mukom dobijemo, često zbog određenih politički neprilika ili sukoba.
Kada se pogledaju određena davanja reklo bi se da ti budžeti nisu mali, ali često kroz izmirivanje određenih obaveza dobar dio vratimo davaocu. Na primjer, kroz zakup gradskog prostora, trećinu dodijeljenog budžeta uplaćujemo nazad Gradu, dok prema Republici izmirujemo poreze, doprinose, plaćamo industrijsku struju itd. Česta je i pojava da naše aktivnosti realizujemo, radimo na visokom novou, a isplate budžeta čekamo mjesecima, kao i izmirenje obaveza prema našim saradnicima. Nema naročitog sluha i za neka sistemska rješenja u ovoj oblasti, iako smo mi i još neke kolege imali određene prijedloge, jer smo svjesni da je oblast kulturno-umjetničkog amaterizma dosta neuređena i da je potrebno mnogo rada i truda kako nas, tako i institucija da se napravi funkcionalniji sistem i uređenije stanje u cilju napretka i opstanka prije svega.
Postoje li neke posebne pripreme Ansambla tokom praznične sezone u pogledu repertoara i kostima?
Masleša je prepoznatljiv i po izgrađenom sistemu rada na svim nivoima i zaduženjima, tako da ne postoje neke posebne pripreme za rad. Trudimo se da naš rad uvijek bude na najvišem mogućem nivou i smatramo da je to jedan od ključnih načina postizanja najboljih rezultata.
Kako se članovi Ansambla pripremaju za nastupe i održavaju visoku razinu umjetničkog izraza u svojim nastupima? Šta bi Vam olakšalo rad?
Ključna stvar je posvećenost i želja da se iznova napravi neki novi uspjeh, realizuje novi projekat, da se takmičimo sami sa sobom, jer nam je cilj da postignemo sve što je u tom trenutku moguće. Takav mentalitet krasi sve ljude u našem Ansamblu i pored neupitne ljubavi i entuzijazma, posjedujemo i zavidan umjetnički kvalitet i talenat i ponosni smo što to prikazujemo kako na domaćim tako i na međunarodnim scenama. Ne govorimo o tome slučajno, najbolje reference su i direktne saradnje sa dva nacionalna ansambla Srbije – Kolom i Vencem, što nam daje dodatni motiv da pravimo nove iskorake, ali to je sada već faza kada institucije moraju konkretnije da se uključe i pokažu želju za daljom nadogradnjom.
U ovom trenutku, rad bi značajno bio lakši ukoliko bismo imali mogućnosti da zaposlimo još bar 2-3 saradnika i ukoliko bi Grad realizovao dato obećanje da nam dodijeli podrumski prostor u sklopu prostora koji već svakako koristimo. Treba pomenuti da imamo saradnike koje je iznjedrila naša Akademija umjetnosti i da bi bilo sjajno ukoliko bismo mogli da im obezbijedimo radni odnos za rad u struci i dalje usavršavanje kako njih samih, tako i Masleše i oblasti kulturno-umjetničkog amaterizma.
BONUS VIDEO: