VEČERA SA UKUSOM USTAŠTVA Hrvatski restoran u Berlinu „ukrašen“ šahovnicom sa prvim bijelim poljem: Da li znate šta to znači?

ALOONLINE.BA | Svijet ∙ 14.03.23 08:08 ∙ 0

U Berlinu ima jedan hrvatski restoran koji se reklamira sa šahovnicom koja počinje bijelim poljem u gornjem lijevom uglu. Većina posjetilaca u tome ne vidi ništa problematično. Ali ima ih i koji prepoznaju simboliku.

FOTO: Printscreen

U tekstu objavljenom u najnovijem izdanju „Frankfurter Allgemeine Sonntagszeitung“ (12.3.2023.) njemački novinar Mihael Martens piše kako je jedne večeri u Berlinu tražio restoran da nešto prezalogaji. Pronašao je jedan koji mu je bio zanimljiv: „Hrvatski specijaliteti. Roštilj na drveni ugalj“.

Ono što mu je bilo posebno zanimljivo nije, međutim, bila više-manje uobičajena ponuda hrane (s „hrvatskim specijalitetima“ kao što su „Veseli Bosanac“, čevapčići ili „Ciganski odrezak“), već natpis restorana. Tu se između riječi „Hrvatski specijaliteti“ nalazi hrvatska šahovnica – i to s prvim bijelim poljem u lijevom uglu.

Martens, odlični poznavalac situacije na zapadnom Balkanu, skreće pažnju na to da većini Nijemaca to ništa ne znači – oni samo prepoznaju šahovnicu kao zaštitni znak Hrvatske koji su već odavno promovisali uspješni hrvatski fudbaleri. Ali za one koji poznaju problematiku komplikovanosti hrvatske heraldike to nipošto nije bezazlena promjena u odnosu na službeni grb Hrvatske, gdje šahovnica počinje s crvenim poljem u gornjem lijevom uglu. „Raspored boja na šahovnici nije samo raspored boja na šahovnici. Barem ne u hrvatskom slučaju. Prije je to pitanje ideologije“, naglašava Martens.

On objašnjava da je porijeklo šahovnice doduše nejasno, ali sa sigurnošću ide do Srednjeg vijeka. Postoje različiti primjeri, u nekim slučajevima – kao primjera radi na krovu Markove crkve u Zagrebu – šahovnica počinje bijelim poljem, u većini drugih crvenim.

„Raspored boja nije bio kodifikovan vijekovima, tako da nije postojao njegov službeni oblik. Obavezujući poredak prvi put je uspostavljen u aprilu 1941. godine – od strane hrvatskih ustaša, fašističke grupe koja je tek uz Hitlerovu pomoć došla na vlast i uspostavila strahovladu u takozvanoj Nezavisnoj Državi Hrvatskoj do 1945. godine na temelju nacionalsocijalističkog modela“, piše Martens.

Kasnije, za vrijeme socijalističke Jugoslavije, šahovnica je bila korištena u grbu Hrvatske, ali s prvim crvenim poljem. To je preuzeto i u samostalnoj Hrvatskoj: „Tuđman je u decembru 1990. dao odrediti hrvatski istorijski grb u obliku šahovnice, na način da je ‘prvi kvadratić u gornjem lijevom uglu štita crvene boje“, kako stoji u zakonu. U ovom slučaju Tuđman se jasno distancirao od ustaškog režima“, naglašava Martens.

Stoga, napominje, redoslijed boja s bijelim kvadratom na početku nije služben, a u Austriji je čak i zabranjen: „Šahovnicu u bijelo-crveno-bijelom rasporedu Beč je klasifikovao kao simbol ideologije ‘koja je u suprotnosti s osnovnim demokratskim vrijednostima’. Zabranjeni su i simboli terorističkih grupa poput ‘Islamske države’ ili Al-Kaide, turskih ‘Sivih vukova’, ‘Hamasa’ i ‘Hezbollaha'“.

Tražeći odgovor na pitanje šta to onda znači kada neko danas koristi šahovnicu s prvim bijelim poljem, Martens je razgovarao s različitim stručnjacima. Aleksander Kolb, istoričar sa Univerziteta u Lesteru smatra da je „korištenje te simbolike prvenstveno signal da se ‘Nezavisna Država Hrvatska’ od 1941. do 1945. smatra istorijski legitimnim projektom.“

A Florian Biber vodilac Centra za studije jugoistočne Evrope u Gracu smatra da „takav simbol ne bi trebao biti prihvatljiv u javnom prostoru, pogotovo u Njemačkoj i Austriji.“ Grb s bijelim poljem na početku „označava podršku ustaškom režimu ili desničarskim ekstremističkim grupama koje se na njega pozivaju. Korištenje šahovnice s bijelim poljem jasno je povezano s desničarskim ekstremističkim značenjem.“ Simbol je puno stariji od fašističke ideologije, ali u ovoj šemi boja od 1945. godine „više se ne može odvojiti od fašizma, kolaboracije i genocida“, kaže Biber.

Martens je telefonski razgovarao i s Petrom Vujčićem, vlasnikom restorana. On naglašava da za njega rade i ljudi iz BiH i Srbije, tako da o nacionalizmu ne može biti govora. Inače, on ima svoj restoran od 1981. „To, zaboga, nema veze s ustaštvom!“, kaže za svoj grb, ali uz zanimljivo objašnjenje: „Ustaše su postojale u Drugom svjetskom ratu, i to je to.“

Ali, je li to baš tako jednostavno, pita se Martens? I odmah odgovara: „Uz ovaj argument bi se opet mogle koristiti i svastike. Uostalom, već su se nalazile na vazama iz minojskih vremena, a nacisti više nisu na vlasti.“

Za mišljenje je Martens pitao i Ivu Goldsteina, profesora na zagrebačkom Univerzitetu i „jednog od najpoznatijih hrvatskih istoričara“. On je sasvim direktan: „Šahovnica je jedan od simbola u ratu između ekstremne hrvatske desnice i liberalnog, demokratskog društva. Nema sumnje da se svako ko koristi šahovnicu koja počinje bijelim poljem deklarira kao neoustaša.“

O onima koji i danas koriste prvo bijelo polje na šahovnici, Ivo Goldstein kaže: „Takvi ljudi vole reći da nisu ustaše, nego samo dobri hrvatski domoljubi – ali to nije istina. Ljudi trebaju znati da ovaj simbol nema nikakve veze s hrvatskim domoljubljem, on je njegova suprotnost. Ustaše su bile banda zločinaca i izdajica hrvatske stvari. Italiji su prepustili polovicu hrvatske obale. Kako zamisliti Hrvatsku bez obale i većine njezinih ostrva?“

Na kraju teksta Martens navodi, međutim, da Goldstein ne vjeruje u zabranu po austrijskom modelu: „Najbolji odgovor je edukovati ljude o tome što ovaj simbol znači“, kaže on. Uostalom, naglašava Goldstein, niko nije prisiljen posjetiti neki lokal. „Kad bi me neko pozvao u ovakav restoran, predložio bih mu: ‘Idemo pronaći neki drugi'“, prenosi „DW“.

BONUS VIDEO: