UZNEMIRUJUĆI PODACI Toplotni talasi širom svijeta, stručnjaci u šoku: „Ovo što se događa zadnjih mjesec dana…“

Jutarnji.hr/Aloonline | Svijet ∙ 09.05.23 17:59 ∙ 0

Ekstremne vremenske uslove već smo iskusili, ubuduće ćemo još ćešće. Veliki problem biće nam i porast nivoa mora

Foto: Printskrin

Prema podacima američke vlade, temperatura površine svjetskih okeana dosegnula je rekordno visoki nivo, nezabilježenu otkad postoje satelitski zapisi, što je dovelo do toplotnih talasa u morima širom svijeta. Klimatski naučnici izjavili su kako preliminarni podaci Nacionalne uprave za okeane i atmosferu (NOAA) pokazuju da je prosječna temperatura površine okeana od početka aprila bila 21,1 Celzijev stupanj, čime je nadmašila prethodni rekord od 21 stupanj postavljen 2016. godine.

– Trenutna putanja izgleda kao da će premašiti sve dosadašnje rekorde – izjavio je za The Guardian profesor Matthew England, klimatski znanstvenik sa Sveučilišta Novi Južni Wales.

Tri godine vladavine La Niña širom tropskog Pacifika pomoglo je u smanjenju temperatura i ublažavanju utjecaja rasta emisija stakleničkih gasova. Naučnici kažu da se sad toplina podiže prema površini okeana, ukazujući na potencijalni El Niño uzorak u tropskom Pacifiku moguć kasnije ove godine, koji može povećati rizik od ekstremnih vremenskih uslova i novih globalnih toplinskih rekorda.

La Niña je, inače, prirodni klimatski fenomen koji se događa u tropskom Pacifiku, karakterističan po hladnijim oceanografskim uvjetima. U La Niña uslovima, hladna voda se nakuplja u istočnom dijelu tropskog Pacifika, što dovodi do jačeg puhanja pasatnih vjetrova, koji prenose toplinu i vlagu prema Australiji i južnoj Aziji, dok su srednja i južna Amerika podložne sušnim uslovima. La Niña je suprotnost drugog fenomena, El Niña, a oba fenomena zajedno čine El Niño-Southern Oscillation (ENSO) ciklus.

Dr. Mike McPhaden, naučni istraživač u NOAA-i, rekao je za The Guardian da je nedavni uticaj La Niñe završio. Ovaj dugotrajni period hladnoće neko je vrijeme „prigušivao“ globalnu prosječnu površinsku temperaturu, uprkos rastu staklenih gasova u atmosferi: – Sad, kad je to završilo, vjerojatno vidimo signal klimatskih promjena koji dolazi glasno i jasno – rekao je.

Prema podacima NOAA-e, dosad najveći prosjeci temperatura okeana zabilježeni su u periodu El Niña koji je trajao od 2014. do 2016. godine. Podaci su uglavnom prikupljeni satelitskim promatranjima, ali su potvrđeni i mjerenjima s brodova i bova. Oni ne uključuju polarna područja.

Objavljena lista zemalja kojima prijete ekstremne vremenske promjene, pogledajte poziciju BiH

U okeanima se apsorbira više od 90 posto dodatne topline uzrokovane ispuštanjem stakleničkih plinova u atmosferu zbog sagorijevanja fosilnih goriva i krčenja šuma. Lanjska studija pokazala je da se količina topline koja se nakuplja u okeanu ubrzano povećava i prodire dublje, stvarajući preduslove za ekstremne vremenske uslove.

Dr. Alex Sen Gupta, docent u Centru za istraživanje klimatskih promjena UNSW, rekao je kako sateliti pokazuju da su porasti temperature na površini okeana „gotovo linearni“ od 1980-ih: – Iznenađujuće je da su i posljednje tri godine takođe bile vrlo tople, uprkos činjenici da smo imali uslove La Niña – izjavio je.

Sen Gupta je dio međunarodnog tima naučnika koji proučavaju toplotne talase u morima. Trenutna posmatranja ukazuju na umjerene do jake toplotne talase u nekoliko regija, uključujući južni Indijski okean, južni Atlantik, sjeverozapad Afrike, područje oko Novog Zelanda, područje na sjeveroistoku Australije i na zapadu Srednje Amerike.

– Neobično je vidjeti toliko ekstremnih toplotnih talasa u okeanima istovremeno – rekao je Sen Gupta.

UN OBJAVIO ZABRINJAVAJUĆI IZVJEŠTAJ Posljednjih osam godina bile su najtoplije ikada

Iako toplotni talasi u okeanima mogu biti pokrenuti lokalnim vremenskim uslovima, istraživanja su pokazala da su postali učestaliji i intenzivniji kako se okeani zagrijavaju. To je trend za koji se očekuje da će se pogoršati sa globalnim zagrijavanjem uzrokovanom ljudskim aktivnostima.

Topliji okeani pružaju više energije za oluje, ugrožavaju ledene ploče i dovode do porasta globalnog nivoa mora. Morski toplotni valovi također mogu imati razarajući učinak na morski život i uzrokovati izbjeljivanje koraljnih grebena u tropskim područjima. Istraživanja pokazuju i da bi zagrijavanje oceana moglo radikalno promijeniti hranidbeni lanac jer potiče rast algi, istovremeno smanjujući riblji fond kojim se ljudi hrane.

Jadranka Šepić s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Splitu objašnjava da su El Niño i La Niña klimatski fenomeni karakteristični za Pacifik koji su se događali i prije klimatskih promjena, no s globalnim zatopljenjem oni su postali mnogo ekstremniji, a zabrinjavajuće je da se u uvjetima La Niñe, kad bi ocean trebao biti hladniji, bilježe najviše temperature. Uvjeti El Niña koje za kraj godine predviđaju meteorološki modeli, ako do njih dođe, mogli bi značiti još ekstremnije suše praćene požarima, kakvi su svojevremeno zabilježeni u Australiji, i ekstremne kišne oluje na drugoj strani Pacifika, u Americi.

Mediteran, čiji je dio i Jadran, prema riječima Jadranke Šepić, ograničeno osjeća posljedice klimatskih fenomena s Pacifika, budući da je pod uticajem Atlantika, odnosno sjeverne atlantske oscilacije. Međutim, budući da se radi o dosta izoliranom moru, okruženom kopnenom masom, Mediteran je posebno ugrožen zbog klimatskih promjena jer na njega utječu svi klimatski procesi koji se događaju nad kopnom.

– U ovom trenutku bilježe se toplinski valovi nad Španijom i Portugalom, što se bez klimatskih promjena ne bi dogodilo ovako rano u godini. Mediteran je izložen i jakom isparavanju, tako da uz porast temperatura raste i salinitet – kaže Šepić.

SAT OTKUCAVA Mnogi strahuju od rata, a postoji veća prijetnja našem postojanju

Posljedice klimatskih promjena Hrvatska je već iskusila, sa sušnim razdobljima, kad su pojedini dijelovi imali problema s opskrbom vode i poplavnim olujama, kakve su poharale Zagreb i dijelove Jadrana 2018., 2019. i 2022. S obzirom na trendove, takve bi vremenske pojave, kako ističe Šepić, mogle postati sve češće i ekstremnije.

Rast nivoa mora

Globalni porast temperature mora utječe, među ostalim, i na porast nivoa mora, budući da topla voda ima veći volumen od hladnije, kao i zbog dodavanja vode u more zbog otapanja kopnenog leda. Srednja razina mora mogla bi, zbog globalnog porasta temperatura, do 2100. godine porasti za 50-100 centimetara.

U slučaju podizanja nivoa Jadranskog mora za 50 centimetara, Hrvatska bi izgubila više od 100 milijuna četvornih metara priobalja, gdje bi najugroženija bila naselja s niskom obalom, na otocima i na kopnu. Istraživanje koje je Šepić provela s kolegama, prateći podatke o razini mora na šest lokaliteta na Jadranu tijekom 65 godina, ukazuju na značajan trend porasta ekstrema, tako da je za očekivati da će s daljnjim rastom razine mora poplave obalnih gradova uslijed juga biti još intenzivnije.

BONUS VIDEO: