(UKRAJINA-REZIME DANA) Ruski tužioci traže 9,5 godina zatvora za Griner; AI: Ukrajinska vojska je ugrozila živote civila
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski oštro je kritikovao svjetsku sigurnosnu arhitekturu kao potpuno neodgovarajuću.
Ukrajina je odbacila komentare bivšeg njemačkog kancelara Gerharda Schroedera da Rusija želi “pregovorno rješenje” rata i poručila da svaki dijalog ovisi o ruskom prekidu vatre i povlačenju ruskih trupa.
Zelenski pozvao kineskog predsjednika da pomogne okončati ruski rat u Ukrajini.
Ruski tužioci traže 9,5 godina zatvora za Griner
Ruski tužioci traže 9,5 godina zatvora za američku košarkašku zvijezdu Brittney Griner.
“Tražim od suda da proglasi Griner krivom i osudi je na devet godina i šest mjeseci zatvora”, rekao je tužilac Nikolaj Vlasenko, također zatraživši kaznu od milion rubalja (16.590 dolara) za 31-godišnju sportašicu.
Dvostruka olimpijska pobjednica uhapšena je na moskovskom aerodromu 17. februara nakon što je u njenom ručnom prtljagu pronađeno nekoliko elektronskih cigareta sa tečnošću neobičnog mirisa, a kasnije se ispostavilo da je to ulje kanabisa, navela je tada ruska carinska služba.
Upotreba kanabisa u medicinske i rekreativne svrhe ilegalna je u Rusiji.
“Očekuje se da će presuda biti objavljena večeras”, rekla je advokatica Maria Blagovolina.
Russian prosecutors demand 9.5 years in jail for Brittney Griner https://t.co/L2HlfxTMxB
— Guardian news (@guardiannews) August 4, 2022
AI: Ukrajinska vojska je ugrozila živote civila
Ukrajinska vojska izložila je civile opasnosti kada je postavila svoje vojne baze u zgradama u kojima su smještene škole i bolnice, kao i napadima iz naseljenih područja da bi odbila rusku invaziju, objavio je Amnesty International.
Takvom se taktikom krši međunarodno humanitarno pravo, upozorava nevladino udruženje.
“Dokumentirali smo praksu ukrajinskih vojnih snaga kojom ugrožavaju civile i krše ratne zakone kada djeluju u naseljenim područjima”, rekla je Agnès Callamard, glavna sekretarica Amnesty Internationala, prenosi AFP.
“Činjenica da se Ukrajinci brane i u odbrambenom su položaju ne izuzima njihovu vojsku od toga da mora poštovati međunarodno humanitarno pravo”, dodala je.
Stoltenberg: Ne dozvoliti Rusiji da dobije rat u Ukrajini
Rusiji ne bi trebalo dozvoliti da dobije rat u Ukrajini, izjavio je generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg.
“U našem je interesu da ne uspije ova vrsta agresivne politike”, rekao je Stoltenberg.
On je optužio Rusiju da ratom protiv Ukrajine sprovodi napad na trenutni svjetski poredak.
Ocijenio je da se radi o najopasnijoj situaciji u Evropi od Drugog svjetskog rata.
Stoltenberg je ukazao i na odlučnost i jedinstvo NATO-a.
“Ukoliko Vladimir Putin čak bude i pomislio da na sličan način deluje protiv jedne NATO zemlje, čitava alijansa će reagovati”, poručio je on.
Stoltenberg je kazao da NATO zemlje treba da nastave sa podrškom Ukrajini u naroužanju i ocijenio da će to biti, vjerovatno, potrebno još neko duže vrijeme.
#Russia should not be allowed to win the war in Ukraine, @NATO Secretary-General Jens Stoltenberg said on Thursday.
„It’s in our interest that this type of aggressive policy does not succeed,“ Stoltenberg said in a speech in his native #Norway.https://t.co/EgYWJEYATs
— The Jerusalem Post (@Jerusalem_Post) August 4, 2022
U ruskom granatiranju istočnog grada Toretska ubijeno osam osoba
Najmanje osam osoba je poginulo, a četiri su ranjene u ruskom granatiranju istočnog ukrajinskog grada Toretska u regiji Donjeck, rekao je regionalni guverner Pavlo Kirilenko.
Među ranjenima je troje djece.
Andrij Jermak, šef kabineta ukrajinskog predsjednika, rekao je da je riječ o “još jednom terorističkom činu” Rusije i ponovio svoje pozive drugim nacijama da proglase Rusiju državnim sponzorom terorizma, što bi dovelo do daljih sankcija Moskvi.
Rusija je prethodno negirala da je ciljala civile i odbacila je optužbe za ratne zločine.
On 04.08. at 10.50 a.m. an artillery strike was launched against Toretsk, Bakhmut district, Donetsk region
preliminary casualties were 12 people:
– 8 people killed (7 civilians and 1 police officer)
– 4 civilians wounded (including 3 children)Scoundrels kill civilians again pic.twitter.com/yDX8nsEX1J
— Anton Gerashchenko (@Gerashchenko_en) August 4, 2022
Ukrajina: Osam poginulih u granatiranju Donjecke oblasti
Najmanje osam osoba je poginulo, a četiri su povređene u ruskom artiljerijskom napadu na grad Toreck u Donjeckoj oblasti, saopštio je regionalni guverner Pavlo Kirilenko.
Kirilenko je na Telegramu naveo da je u granatiranju pogođena stanica javnog prijevoza, na kojoj su se okupili ljudi, prenosi Reuters.
Među povređenima je troje djece, naveo je.
During Ukraine’s bombings of central Donetsk a couple hours ago. At least five in first few minutes, ~10:20 am. Some time later, another maybe 4 explosions. Dead woman’s body blurred to avoid Twitter censorship. pic.twitter.com/IfeItc6yLj
— Eva Karene Bartlett (@EvaKBartlett) August 4, 2022
IAEA traži pristup nuklearki Zaporožje
Direktor Međunarodne agencije za nuklearnu energiju (IAEA) Rafael Grossi zatražio je pristup ukrajinskoj nuklearnoj elektrani Zaporožje koja je pod kontrolom ruskih snaga, kako bi se utvrdilo da li ona predstavlja opasnost.
Prema njegovim riječima, kontakt sa najvećom evropskom nuklearkom koju vode ukrajinski stručnjaci su “krhki” i komunikacija ne funkcioniše svakog dana.
“Ne možemo da priuštimo nedostatak komunikacije sa postrojenjem u oblastima bitnim za sigurnost. Znamo za optužbe da je u nuklearnoj elektrani uskladištena bojeva municija i da se na nju izvode napadi”, naveo je Grossi u intervjuu za švicarski list Tages-Anzeiger.
Dodao je da su Ujedinjene nacije u razgovoru sa stranama u konfliktu ponudile sporazum o sigurnosnim zonama oko nuklearki, ali da u ovom trenutku ne vidi volju da dogovor bude postignut, prenosi Reuters.
Turska: Izvoz ukrajinskih žitarica mora biti „održiv“
Prvi brod koji prevozi ukrajinske žitarice nastavio je ploviti prema Libanu, rekao je turski ministar vanjskih poslova.
Dodao je da ugovor o izvozu žitarica koji je potpisan u Istanbulu mora biti “održiv”, ističući da bi on mogao biti osnova za postizanje “sveobuhvatnog primirja” kojim bi rat u Ukrajini bio okončan.
“Ovaj sporazum, koji traje četiri mjeseca, mora biti održiv”, rekao je Mevlut Cavusoglu na zajedničkoj konferenciji za novinare sa svojim malezijskim kolegom Saifuddinom Abdullahom u Kuala Lumpuru.
U cilju nadzora izvoza ukrajinskih žitarica, u Istanbulu je 27. jula službeno pokrenut Zajednički koordinacijski centar (JCC), u sklopu kojeg djeluju predstavnici Turske, Ujedinjenih nacija, Rusije i Ukrajine.
Napominjući da brod koji prevozi kukuruz iz Ukrajine nastavlja ploviti prema Libanu, Cavusoglu je rekao da će, ukoliko ugovor bude produžen bez ikakvih primjedbi, “Rusija također moći izvoziti vlastite žitarice i srodne proizvode, kao i gnojivo”.
The first grain ship to leave Ukraine since the Russian invasion passed through the Bosphorus Strait on its way to Lebanon. Ukrainian President Volodomyr Zelenskiy said the shipment was a fraction of the crop Kyiv must sell to salvage its economy https://t.co/GR6NXDfikV pic.twitter.com/Jijw5OON9N
— Reuters (@Reuters) August 4, 2022
Ruske snage granatirale nekoliko ukrajinskih regija
Guverneri ukrajinskih regija Nikolajev, Harkov i Dnjepropetrovsk izvijestili su da su ih ruske snage granatirale tokom noći.
Nema izvještaja o civilnim žrtvama, ali su civilna infrastruktura i kuće oštećeni, rekli su.
Guverner regije Sumi Dmitro Živicki rekao je da su ruske snage u srijedu ispalile 55 projektila na tri grada, te da je osam granata pogodilo stambene dijelove naselja Krasnopilska.
Gradonačelnik Jevhen Jevtušenko iz Nikopolja, zapadno od Zaporožja u centralnojUkrajini, rekao je na svom Telegram kanalu da je i njegov grad granatiran tokom noći.
#Russia‘s invaders shelled #Dnipropetrovsk region at night.
They fired 60 rockets from BM-21 Grad self-propelled 122 mm multiple rocket launcher at #Nikopol alone. Almost 50 residential houses damaged.
In the last 3 weeks more than 1100 rockets were fired at Nikopol district. pic.twitter.com/8cHe5EKbYa— Emine Dzheppar (@EmineDzheppar) August 4, 2022
Zelenski pozvao kineskog predsjednika da pomogne okončati ruski rat u Ukrajini
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski apelovao je na direktne pregovore s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom, istovremeno pozivajući Peking da iskoristi svoj politički i ekonomski utjecaj na Rusiju i okonča rat u njegovoj zemlji.
Zelenski je u intervjuu koji je objavljen u South China Morning Post rekao da od početka ruske invazije traži razgovor s kineskim predsjednikom, ali da do njega još uvijek nije došlo.
“Želio bih direktno razgovarati s njim. Imao sam jedan razgovor s [predsjednikom] Xi Jinpingom prije godinu”, rekao je hongkonškim novinama preko Zooma. “Od početka velike agresije 24. februara službeno smo tražili razgovor, ali on nije uslijedio, iako sam uvjeren da bi bio od koristi.”
Kina, najvažnija saveznica Rusije, tek treba osuditi ono što ruski predsjednik Vladimir Putin naziva “specijalnom vojnom operacijom” u Ukrajini, za koju kaže da ima za cilj “denacifikaciju” i “demilitarizaciju” te zemlje.
Zelenski i njegovi zapadni saveznici nazvali su rusku invaziju agresijom, ali Peking kaže da je napad Moskve isprovociran, između ostalog, i širenjem NATO-a u Evropi.
Ukrajina: Pregovori s Moskvom zavise od prekida vatre i povlačenja
Ukrajina je odbacila komentare bivšeg njemačkog kancelara Gerharda Schroedera da Rusija želi “pregovorno rješenje” rata i poručila da svaki dijalog ovisi o ruskom prekidu vatre i povlačenju ruskih trupa.
Savjetnik ukrajinskog predsjednika Mihajlo Podoljak opisao je Schroedera kao “glasnika ruskog kraljevskog dvora” i jasno dao do znanja da sporazum o žitaricama neće dovesti do mirovnih pregovora.
“Ako Moskva želi dijalog, to ovisi o njoj, lopta je u njenom dvorištu. Prvo prekid vatre i povlačenje trupa, a zatim konstruktivan dijalog”, napisao je Podoljak na Twitteru.
Zelenski kritikuje globalnu sigurnosnu arhitekturu zbog ruske invazije
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski oštro je kritkovao je svjetsku sigurnosnu arhitekturu kao potpuno neodgovarajuću, ukazujući ne samo na rat u vlastitoj zemlji, već i na sukobe na Balkanu, Tajvanu i Kavkazu.
“Sve te situacije izgledaju drugačije, iako ih ujedinjuje jedan faktor: globalna sigurnosna arhitektura nije funkcionirala”, rekao je Zelenski u svom dnevnom videoobraćanju, na koje se poziva agencija dpa.
U njemu je još jednom optužio Rusiju za kršenje međunarodnog prava u svojoj ničim izazvanoj invaziji na Ukrajinu.
Zelenski je 2014. godinu nazvao “prekretnicom”, nakon koje je međunarodna zajednica jednostavno pustila Rusiju da se izvuče s nezakonitim radnjama poput aneksije Krima ili obaranja aviona Malaysia Airlinesa iznad regije Donbas u istočnoj Ukrajini.
Rat u Ukrajini pokazao je koliko je sloboda krhka, rekao je Zelenski, dodajući da je svijetu potrebna “efikasna globalna sigurnosna arhitektura koja osigurava da nijedna država više nikada ne može upotrijebiti teror protiv druge države”.
Zelenski je također optužio Rusiju da se samo pretvara da je otvorena za mirovne pregovore, navodeći da se Moskva, ako zaista želi mirno rješenje sukoba, trenutno ne bi pregrupisavala u južnoj Ukrajini.
- Tagovi
- Ukrajina
- ukrajina rat