SA 12 GODINA POČEO DA RADI KAO ČISTAČ CIPELA I ULIČNI PRODAVAČ Ko je Lula da Silva, predsjednik Brazila?
FOTO: Twitter
Luis Injasio Lula da Silva, koji je pobijedio na nedjeljnim izborima, prvi put je 2002. godine izabran za predsjednika Brazila, a drugi mandat je osvojio na izborima oktobra 2006. godine.
Nadimak Lula je dobio od svoga imena Luis, koji je 1982. godine zakonski dodao svome imenu. Pod ovim nadimkom je poznat u Brazilu i širom svijeta.
Rođen je kao sedmo od osmoro djece siromašne radničke porodice iz savezne države Pernambuko. Naučio je da piše sa 10 godina i napustio je školu poslije četiri razreda.
Počeo je da radi sa 12 godina kao čistač cipela i ulični prodavac. Promijenio je više poslova i postao blizak ljevičarskom sindikalnom pokretu.
Godine 1975. postao je predsjednik sindikata metalaca u okolini Sao Paoula. Grupa intelektualaca i sindikalnih radnika, uključujući Lulu, 10. februara 1980. godine osnovala je Radničku partiju. To je bila ljevičarska stranka osnovana u uslovima vojne diktature.
Lula je 1986. godine izabran za poslanika u Nacionalnom kongresu. Godine 1990. odlučio je da se više ne kandiduje za poslanika, već da radi na širenju partije i da se kandiduje na predsjedničkim izborima, što je pokušao već 1989. godine.
Prije uspjeha na predsjedničkim izborima 2002. godine, Lula je bio ljevičar koji je zagovarao drastičnu reformu brazilskog društva.
Od dolaska na vlast njegov politički program je bio mnogo umjereniji i pragmatičniji, što je razočaralo neke od njegovih saboraca. Njegovi najvažniji socijalni programi su program iskorenjivanja gladi i finansijska pomoć za porodice koje školuju i vakcinišu svoju djecu.
Za vrijeme prvog Da Silvinog mandata, broj siromašnih u Brazilu je smanjen za 27,7 odsto. Do prije tri godine, Da Silva je služio 12-godišnju kaznu zatvora zbog korupcije.
Izgledalo je da mu je politička karijera gotova, međutim, pušten je iz zatvora 2019. nakon što je sud odlučio da je sudija koji je predsjedao suđenjem bio pristrasan.
Povratak na vlast Da Silva može da zahvali ne samo svojoj borbenosti i populističkom šarmu, već i sve većoj zabrinutosti građana zbog širenja nejednakosti, što je dovelo do novog talasa uspona ljevičara na vlast u Latinskoj Americi posljednjih godina.
Da Silva je uspješno iskoristio čežnju Brazilaca za prosperitetnijim danima svojeg predsjedništva, kada je zemlja, do tada 13, postala sedma najveća privreda svijeta i kada su, kako je često isticao u predizbornoj kampanji, prosječni ljudi sebi mogli da priušte govedinu.
Međutim, gotovo svi se slažu da će Da Silvi biti teško da ponovi svoje ranije uspjehe, jer se politička i privredna situacija dramatično promijenila.
Brazilski rast u prva dva Da Silvina mandata podsticala je rastuća globalna potražnja za proizvodima kao što su soja i gvožđe, kao i otkriće najvećih rezervi nafte u istoriji zemlje.
Zemlja danas, kao i dobar dio ostatka svijeta, pokušava da se izvuče iz privrednog ponora nakon pandemije boreći se sa inflacijom i rastućim cijenama goriva. Da Silva će morati da vodi zemlju koja nikada nije bila dublje podijeljena.
Od njegovog suđenja za korupciju i opoziva njegove nasljednice Dilme Rusef, polarizacija je pustila dublje korijene.
Ljevica okrivljuje desnicu da manipuliše pravosuđem, a Bolsonarove pristalice optužuju Da Silvu da je lopov koji planira da ukrade izbore.
BONUS VIDEO:
Možda vas zanima
Svijet
vremenska prognoza
Sarajevo
Banja luka
Mostar
Tuzla
Bihać
Bijeljina
Zenica
Prijedor
Pale
