RASTE PODRŠKA TALIBANIMA U AFRICI
FOTO/EPA
Kako je Avganistan pao pod talibane, islamističke grupe koje su vodile pobune u Africi brzo su slavile.
„Bog je veliki“, napisao je medij povezan sa somalijskim al-Shababom kao odgovor na preuzimanje vlasti.
Na drugom mjestu, vođa džemata povezanog s Al-Qaidom Nusrat al-Islam wal-Muslimin (JNIM) iskoristio je svoju prvu javnu poruku od 2019. godine da čestita talibanima.
-Pobjeđujemo-, rekao je Iyad Ag Ghaly, praveći poređenja između povlačenja stranih trupa u Avganistanu i odluke Francuske da smanji svoje vojno prisustvo u zapadnoafričkoj regiji Sahel.
I nisu samo afrički islamistički borci vidjeli paralele s Avganistanom.
Od Somalije na istoku do Nigerije na zapadu, novine su objavljivale članke, a građani su se na društvenim mrežama obraćali sa svojim problemima.
Ako je afričkim vladama koje se u velikoj mjeri oslanjaju na stranu podršku u njihovoj borbi protiv islamističkih pobunjenika bio potreban poziv na uzbunu, vjerojatno će to biti talibanski zauzimanje Avganistana.
Strah u Maliju
Od 2012. godine, Mali – jedna od najvećih afričkih zemalja – bori se s raznim džihadističkim grupama u svojim sjevernim i centralnim regijama.
Morali su se osloniti na francuske trupe i mirovne snage UN -a kako bi spriječili militante da preuzmu kontrolu.
Međutim, prisustvo vojnika iz bivše kolonijalne sile nije bilo popularno kod nekih Malijana, kao i kod nekih u Francuskoj.
U junu je Francuska najavila povlačenje svojih snaga, smanjivši njihov broj na 2.500-3.000 početkom sljedeće godine.
Postoji zabrinutost da malezijske trupe, koje su često loše obučene i loše opremljene, neće moći zadržati islamističke grupe.
-Mnogi ljudi se plaše jer će vjerovatno biti ista situacija kao u Avganistanu-, kaže Bouraima Guindo, glavni urednik malijskog lista Le Pays.
-Prisustvo tih stranih vojnika je vrlo potrebno, jer ako sutra odu, situacija će biti opasnija.-
Kao i druge publikacije u Maliju, Le Pays je pozvao čelnike zemlje da učine više na jačanju svojih oružanih snaga.
Ponestaje vremena i u Somaliji
Također postoji zabrinutost u Somaliji, koja je napravila neka od najsnažnijih poređenja sa Avganistanom.
Somalija je pretrpjela državni kolaps i višedecenijski građanski rat prije nego što je sredinom 2000-ih počela pobuna grupe povezane s Al-Qaidom.
Međunarodno podržana vlada borila se da povrati kontrolu nad većim dijelom zemlje i oslanja se na trupe Afričke unije koje djeluju pod mandatom Vijeća sigurnosti UN -a.
Cilj je bio iskorijeniti militante, a vladi dati vremena za izgradnju institucija.
No, kao i u Avganistanu, bilo je raširenih optužbi za korupciju. Ove godine došlo je i do sukoba u glavnom gradu zbog odgođenih izbora, na kojima su se dijelovi snaga sigurnosti okrenuli jedni protiv drugih.
Ova pitanja su izazvala sumnju u projekat izgradnje države Somalije.
Ilham Gassar, politički savjetnik misije UN-a u Somaliji, kaže da su se međunarodni partneri fokusirali na uništavanje al-Shababa, a ne na razvoj jake države.
-Fokus nikada nije bio poboljšati život prosječnog Somalija i stvoriti sisteme održivosti-, kaže ona.
Somalijska vlada trebala je preuzeti vodstvo u sigurnosnim operacijama do kraja ove godine, ali to izgleda malo vjerovatno zbog pitanja o sposobnostima vojske.
Samira Gaid, šefica somalijskog istraživačkog centra za sigurnost Hiraal Instituta, kaže da su somalijske snage još manje spremne zaustaviti potencijalnu militantnu ofenzivu od onih u Afganistanu.
-Somalijske snage sigurnosti nisu dobile 0,005% onoga što su primile afganistanske snage sigurnosti-, kaže ona.
-Opipljiva podrška obnovi somalijskih snaga sigurnosti bila je minimalna. Somalija je još uvijek pod embargom na oružje, pa nismo u mogućnosti kupiti vrstu naoružanja koju je imao Avganistan.-
Ali čak se i u Somaliji fokus premjestio na to kako i kada prekinuti pomoć iz inostranstva.
EU je već počela smanjivati financiranje, a vladi ponestaje vremena da se pripremi za samodostatnost.
Politička rješenja
Kao i u Avganistanu, islamistički pokreti u Africi doživjeli su procvat u zemljama u kojima su uspjeli iskoristiti slabe državne institucije, nedostatak usluga poput obrazovanja i zdravstvene zaštite, te probleme sa siromaštvom.
Ovi faktori doveli su do pojave pobunjenika u mozambičkoj regiji Cabo Delgado, a grupe u zapadnoj Africi su ih koristile kao način za regrutiranje boraca i dobijanje javne podrške.
U nekim slučajevima pobunjenici su uskočili u pružanje usluga i bolju pravdu u zajednicama, što im je pomoglo da steknu legitimitet.
U cijeloj Africi postoji opšte prihvatanje da vojne operacije neće biti dovoljne za iskorjenjivanje nasilnog ekstremizma i da je potrebno učiniti više kako bi se pronašla politička rješenja – možda čak i pregovori s pobunjenicima.
Međutim, stručnjak za sigurnost Fulan Nasrullah kaže da bi bio šok ako bi bilo koja od islamističkih grupa u zapadnoj Africi zauzela državu i držala je.
-Ljudi ne bi trebali tumačiti Afriku ili svaku drugu džihadističku islamističku grupu kroz prizmu onoga što se upravo dogodilo u Afganistanu – konteksti su različiti, ali postoji nekoliko sličnosti-, kaže on.
Grupe koje se bore u zapadnoj Africi nisu kohezivna sila poput talibana, oni su mješavina različitih milicija, čiji se ciljevi ponekad poklapaju, ali ne uvijek i sve češće, globalno nadmetanje između IS-a i Al-Qaede je vidjelo njihove podružnice koje se međusobno bore.
Islamističke grupe zapadne Afrike „postoje u klimi u kojoj je država slaba, ali su slabije od slabih država“, rekao je Nasrullah.
Lekcije koje treba naučiti
Prerano je znati kako bi razvoj u Avganistanu mogao uticati na politiku u Africi. Ali počeo je razgovor o tome kako stranim silama osigurati bolji izlaz.
Comfort Ero, iz istraživačkog centra Međunarodne krizne grupe, kaže da postoje „trenutne lekcije“ koje treba naučiti.
Ona kaže da postoji -vječni problem vlada zaglibljenih u korupciji, koje u velikoj mjeri zavise od inostrane/vanjske podrške, sa malim ili ponekad slabim legitimitetom kod kuće, tako da kada se međunarodna podrška povuče, ostaju nam umjetne države koje ne mogu proširiti njihova nadležnost -.
Usred šokantnih scena ljudi koji pokušavaju pobjeći iz Avganistana, gđa Gaid kaže kako vjeruje da će doći do „pauze međunarodnih partnera“ kako bi se osiguralo da nema sličnih situacija u zemljama poput Somalije.
-Biće više posrtanja, a oni će biti svjesniji eventualnog izlaska-, kaže ona.
Možda vas zanima
Svijet
vremenska prognoza
Sarajevo
Banja luka
Mostar
Tuzla
Bihać
Bijeljina
Zenica
Prijedor
Pale
