PROCURILI POVJERLJIVI DOKUMENTI Brisel gubi rat s Moskvom?
foto: ilustracija
Brisel dovršava novi paket sankcija koje bi trebale zakočiti rat Moskve protiv Ukrajine. Na vrhu popisa je zabrana trgovine dijamantima i nove mjere za suzbijanje izbjegavanja sankcija. Ali ono što nije na stolu puno je značajnije, piše Politico.
Prema najnovijim nacrtima dokumenata u koje je POLITICO imao uvid, neće biti novih mjera usmjerenih na ruski ukapljeni prirodni plin – izvoz koji je Kremlju ove godine donio 6,1 milijardi evra samo od kupnje u EU.
A ovi prijedlozi neće zaustaviti globalnu prodaju goriva prerađenog iz ruske sirove nafte u trećim zemljama, niti će stajati na putu unosnim poslovima Moskve s nuklearnom energijom.
Takođe je izostao bilo kakav pokušaj spuštanja gornje granice cijene nafte od 60 dolara po barelu – ti su razgovori zapeli već odavno, kažu upućeni.
Čak ni ono što je u paketu daleko je od dovoljnog da smanji zaradu Rusije. Umjesto smanjenja gornje granice cijene nafte, pregovarači su predložili nove načine za jačanje provedbe.
No stručnjaci kažu da će ova podešavanja samo stvoriti više papirologije koja se lako može krivotvoriti. A proizvodi za koje su postavljena ograničenja – drago kamenje, sirovo željezo, bakar – malo doprinose državnom proračunu zemlje.
Dostigli smo limit onoga što možemo učiniti
Lagane mjere naglašavaju izazove s kojima se Brisel suočava u nabijanju unosnih energetskih prihoda koji se slijevaju izravno u ratni kovčeg Kremlja.
Blage mjere naglašavaju izazove s kojima se Brisel suočava u ograničavanju unosnih energetskih prihoda koji se slijevaju izravno u ratnu škrinju Kremlja. I to se vjerovatno neće uskoro promijeniti.
Mađarska je dugo blokirala strože energetske sankcije i ne pokazuje znakove popuštanja. Što je još gore, neki se pregovarači boje da bi dramatičniji koraci jednostavno previše naštetili evropskoj industriji i potrošačima.
– Dostigli smo limit onoga što možemo učiniti, a da ne pucamo sebi u nogu i ne naštetimo svojoj konkurentnosti, rekao je jedan diplomata EU-a kojemu je dodijeljena anonimnost kako bi razgovarao o povjerljivim pregovorima.
Najveći pokušaj posljednjeg paketa sankcija da se smanji prodaja nafte Rusiji su mjere za pooštravanje izbjegavanja postojeće gornje granice cijene od 60 dolara po barelu – korak koji su bogate zemlje G7 dogovorile prošle godine zajedno s EU-om i Australijom.
„Na papiru izgleda dobro“
Paket, dvanaesti EU-ov usmjeren na Moskvu od prošle godine, uveo bi nove zahtjeve za kupce da pokažu da ne kupuju rusku naftu iznad gornje granice cijene, a zatim skrivaju dodatne troškove kao osiguranje ili naknade za prijevoz.
Samo to vjerovatno neće pomoći u zaustavljanju prodaje velike većine ruskih naftnih tovara znatno iznad gornje granice, rekao je Viktor Katona, vodeći analitičar za sirovu naftu u obavještajnoj tvrtki Kpler, s ruskim barelima kojima se konstantno trguje po cijeni blizu 80 dolara.
– Na papiru to izgleda dobro, ali u stvarnom životu to neće utjecati na ništa jer ljudi lažu – pošiljaoci nemaju načina provjeriti jesu li te deklaracije legitimne ili ne, rekao je.
Moskva je takođe imala koristi od „flote u sjeni“ zastarjelih tankera koji su spremni prevoziti svoje gorivo diljem svijeta protivno zabranama. A globalna potražnja za naftom znači da nema manjka trgovaca voljnih riskirati sa svojim teretom, uz samo ograničeno provođenje pravila.
Drugi dio problema je u tome što, dok tvrtke iz EU-a i Ujedinjenog Kraljevstva uglavnom paze da ne trguju ruskom sirovom naftom koja se prodaje iznad gornje cijene, turska, kineska i indijska industrija gromoglasno trguju kupujući naftu po svaku cijenu i rafinirajući je u benzin, dizel, mlazno gorivo i druge proizvode koji se mogu prodavati u Evropi bez ograničenja.
Ukrajina je prethodno pozvala Brisel i London da prestanu s tom praksom, ali bezuspješno.
Kijev želi da gornja cijena nafte bude spuštena na samo 30 dolara po barelu, kako bi se dodatno smanjio ruski proračun za oružje, dronove i plaće vojnika.
Međutim, u septembru je pet diplomata iz zemalja EU-a potvrdilo za POLITICO da su razgovori o sveobuhvatnoj reviziji gornje granice zaustavljeni, a Poljska i baltičke zemlje bore se da za to da pridobiju veća gospodarstva poput Njemačke i Francuske, jer postoji strah da bi cijene plina naštetile industriji.
Zemlje EU-a takođe su nastavile uvoziti ogromne količine ruskog ukapljenog prirodnog plina — praksa koja ne pokazuje znakove jenjavanja. Europska kupnja LNG-a ostala je gotovo nepromijenjena od početka prošle godine, dok su Španjolska i Belgija čak povećale svoj uvoz za nevjerovatnih 50 posto u 2023., u poređenju s 2022.
Kapitalizirajući na tome, predsjednik Vladimir Putin hvalio je planove za utrostručenje ruske proizvodnje gasa, suprotstavljajući se zapadnim sankcijama i politici klimatskih promjena, iskorištavajući goleme rezerve na Arktiku kako bi popunio rupe u nacionalnom proračunu koje je ostavio rat.
Drugi diplomata EU rekao je da postoji opšte razumijevanje među zvaničnicima koji razvijaju nove sankcije da je „jedino što možete sankcionisati plin i LNG, ali postoje države članice koje se nikada ne bi složile s tim.“
Pristup EU-a u suprotnosti je s nedavnim akcijama SAD-a
Ranije ovog mjeseca, Bajdenova administracija izdala je nove sankcije usmjerene na kolosalni LNG-2 projekt na ruskom Arktiku. Pothvat vrijedan više milijardi dolara, iza kojeg stoje zapadne tvrtke poput francuskog TotalEnergiesa i japanskog konzorcija, prošao je ispod radara europskih regulatora unprkos činjenici da je njegov glavni vlasnik Novatek, ruska energetska tvrtka čiji su najveći dioničari bliski Putinu.
Nove mjere znače da bi se svaka tvrtka uključena u LNG-2, čak i one evropske, mogla naći na crnoj listi SAD-a.
Nisu samo ekonomske brige ono što sprječava EU da učini više.
Mađarska je prethodno obustavila rasprave oko strožih energetskih sankcija, dok je istodobno produžila vlastitu ovisnost o Rusiji. Budimpešta čak pojačava kupnju ruskog gas uoči zime.
Kadri Simson, povjerenica Unije za energetiku, izjavila je za POLITICO ranije ovog mjeseca u rijetkom napadu na članicu EU-a, da se mađarski premijer Viktor Orbán „rukovao s ratnim zločincem“ kad je letio u Peking na razgovore s Putinom u listopadu. – Čak i Mađarska zna da nastavljanjem ove aktivnosti Rusiji daje pravo da manipulira njihovim tržištem, dodala je.
Orbán je takođe zaprijetio da će staviti veto na bilo kakva ograničenja ruske civilne nuklearne industrije, s obzirom na to da Mađarska u potpunosti ovisi o Rusiji u pogledu goriva za svoje nuklearne reaktore.
Mađarska takođe proširuje svoju nuklearnu elektranu Paks uz potporu ruske državne tvrtke Rosatom.
Dok nacrt sporazuma o sankcijama uvodi ambiciju da se nametnu ograničenja na ruski ukapljeni naftni gas (LPG), pri čemu EU kupuje samo relativno male količine bez značajne ekonomske koristi za Moskvu, Mađarska opet odugovlači i traži prijelazno razdoblje od 12 mjeseci, kazao je diplomat koji je znao za razgovore.
Bez ograničenja LNG-a i nuklearnog goriva – i bez jasnog plana za onemogućavanje trgovine naftom po visokim cijenama – teško je očekivati da će nadolazeći paket sankcija EU-a ozbiljno smanjiti prihode Rusije.
– Energetski sektor mogao bi biti pogođen puno jače nego što je sada, rekla je Maria Shagina, koja istražuje ekonomske sankcije na Međunarodnom institutu za strateške studije. – Ali još uvijek postoji vrlo oprezan pristup, rekla je.
Strahovi EU-a o antagoniziranju Rusije strožim energetskim kaznama su neumjesni jer je, rekla je Shagina, Rusija „izgubila ovu igru naoružavanja — nemaju drugih tržišta na koja bi išli, a to je temeljna greška u pogrešnom tumačenju Rusije s evropske strane.“
Ipak, sjećanja na prošlu zimu, kada su cijene energije naglo porasle i diljem Europe zavladala panika oko toga mogu li zemlje zamijeniti ruske zalihe, i dalje traju dok temperature ove godine padaju. Kad zima prođe, razmišljanje EU-a moglo bi se promijeniti.
– Možda sljedećeg ljeta, dodala je Shagina.
Jedan viši funkcioner EU-a, kojemu je odobrena anonimnost kako bi razgovarao o detaljima režima sankcija, inzistirao je na tome da su ruski energetski prihodi sveukupno u padu prema brojnim pokazateljima.
– Vidjet ćemo na autopsiji, kako kažu Belgijanci, rekao je dužnosnik, tvrdeći da će učinkovitost postojećih pravila postati jasnija kako vrijeme bude odmicalo.
Međutim, prema Olegu Ustenku, ekonomskom savjetniku ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, sada nije vrijeme za samozadovoljstvo.
– Da, ljudi su umorni, ali to ne znači da nisu voljni pozabaviti se tim problemom, rekao je.
– Na kraju dana, dodao je, – moramo riješiti trenutna pitanja, a ispravan način da to učinimo s ekonomske tačke gledišta je osigurati da oni nemaju novca, nemaju finansiranja, da nastave raditi sve užasne stvari koje rade u Ukrajini i u drugim dijelovima svijeta, piše Politico.
BONUS VIDEO:
Možda vas zanima
Svijet
vremenska prognoza
Sarajevo
Banja luka
Mostar
Tuzla
Bihać
Bijeljina
Zenica
Prijedor
Pale
