RUSIJA I UKRAJINA ODMJERAVAJU SNAGE! Koliko ko ima tenkova, vojnika, raketa, OMJER SNAGA MEDVJEDA i mrava!

ALOONLINE.BA | Svijet ∙ 28.01.22 22:34 ∙ 1

Sjena novog rata, potencijalno najvećeg od Drugog svjetskog, nadvila se nad Evropom.

FOTO: Printscreen

Rusija poriče ikakve namjere da ga pokrene, ali oko susjedne Ukrajine nagomilano je, s tri strane, više od 100 hiljada vojnika – i novi stalno dolaze, s velikim količinama tenkova, oklopnih vozila, protuzračnih i balističkih projektila kratkog dometa, artiljerije i drugog naoružanja i opreme.

A riječ je o zemlji koju ruski predsjednik Vladimir Putin smatra odmetnutim dijelom istorijske Rusije i satelitskom državom pod kontrolom zapadnih neprijatelja današnje Rusije. Međutim, NATO je odbio njegove zahtjeve da Rusiji zajamči da nikad neće primiti Ukrajinu i Gruziju te da povuče sve snage i naoružanje iz zemalja bivšeg Varšavskog pakta, što je odvelo pregovore u slijepu ulicu, a Evropu korak bliže ratu.

Rusija i Ukrajina su dvije najveće evropske zemlje, ali Rusija je daleko veća, s oko 144 miliona stanovnika, dok Ukrajina ima oko 44 milijona. Dijele dugu zajedničku istoriju, uključujući gotovo sedam decenija u Sovjetskom Savezu.

JEDNA OD NAJMOĆNIJIH VOJSKI NA SVIJETU

Rusija, dakako, ima jednu od najmoćnijih vojska na svijetu, čak i ako zanemarimo njen golemi nukearni arsenal. Druga je na svijetu po obrambenom proračunu, pa je tako 2020. potrošila 61.7 milijardi dolara na svoju vojsku, što je činilo 11.4 posto državnog proračuna. Za uporedu, Ukrajina je potrošila 5.9 milijardi dolara na svoju vojsku ili 8.8 posto proračuna, prema Stockholmskom međunarodnom institutu za istraživanje mira (SIPRI).

I dok je ruski vojni proračun (154 milijarde dolara) i dalje daleko manji od američkog (770 milijardi dolara), svejedno je gotovo 10 puta veći od ukrajinskog. Rusija je na rang-ljestvici Global Firepowera druga najjača sila u svijetu, a Ukrajina tek 22. A Ukrajina ne može računati na izravnu vojnu intervenciju NATO-a niti SAD-a samostalno jer su takvu vojnu akciju već isključili, naglašavajući da Ukrajina nije članica saveza.

Rusija ima 4 puta više vojnika, 5 puta više tenkova

Rusija prema rang-ljestvici specijalizirane vojne stranice Global Firepower ima čak 850 hiljada aktivnih pripadnika regularnih oružanih snaga uz još 250 thiljada rezervista, ali i 250 hiljada pripadnika paravojnih snaga. Ukrajina pak ima 200 hiljada aktivnih vojnika – više od četiri puta manje nego Rusija – uz 250 hiljada rezervista te 50 tisuća pripadnika paravojnih snaga.

Rusija ima 12.420 tenkova, dok ih Ukrajina ima samo 2596 – gotovo pet puta manje. Rusija ima ukupno oko 30 hiljada oklopnih vozila, a Ukrajina nešto više od 12 hiljada. A dok Rusija ima oko 6500 komada samohodne artiljerije i više od 3300 mobilnih bacača raketa, Ukrajina ima samo oko hiljada prvih i 500 potonjih.

Dok Rusija ima čak 605 ratnih brodova, od čega jedan nosač aviona, Ukrajina ima samo 38 brodova – manje od ruske crnomorske flote. Koliko je ruska mornarica superiorna ukrajinskoj, pokazuju podaci da Ukrajina ima 1 fregatu, a Rusija njih 11; Ukrajina 1 korvetu, a Rusija čak 86, a dok Ukrajina nema nijedan nosač aviona i nijedan razarač, Rusija ima 1 nosač aviona i 15 razarača, prema podacima Global Firepowera.

A ruska nadmoć još je izraženija u zraku s 4173 letjelice, od čega je 1511 borbenih aviona i 2087 helikoptera, prema samo 318 ukrajinskih vojnih letjelica, od čega je samo 98 borbenih aviona i 146 helikoptera.

15 puta više aviona

Drugim riječima, Rusija ima više od 15 puta više borbenih aviona i 14 puta više helikoptera. Zračna dominacija u slučaju rata joj je praktički zajamčena, pogotovo ako ukrajinska protuzračna obrana ne uspije odbiti znatan dio napada iz zraka – odnosno, ako i sama bude uništena u prvoj fazi invazije, zajedno s drugim strateškim metama na koje će Rusi zasigurno fokusirati.

Valja podsjetiti i da Rusija ima više od 6 hiljada nuklearnih bojevih glava, a Ukrajina nula. Ukrajina je nakon raspada Sovjetskog Saveza ostala s nekih 1700 nuklearnih bojevih glava, što je činilo trećinu zajedničkog nuklearnog arsenala. No odrekla ih se Budimpeštanskim sporazumom 1994., a zauzvrat je dobila jamstvo da će se njen suverenitet i teritorijalni integritet poštovati.