OPUSTJELI HRAMOVI Masovno se zatvaraju katoličke crkve u Njemačkoj, vjernici ih napuštaju

AloOnline.ba | Svijet ∙ 25.02.24 21:56 ∙ 0

"Ima ih koji su rekli da je za njih Crkva umrla. Ne i vjera, ali institucija",

U novembru 2022. je zatvorena crkva Svetog krsta – jedina katolička crkva u četvrti Еlmšenhagn u njemačkom gradu Kilu.

„Ima ih koji su rekli da je za njih Crkva umrla. Ne i vjera, ali institucija“, kaže Rudigar Krkskotn, koji živi u tom dijelu grada sa 17.000 stanovnika.

On je s nekoliko istomišljenika uzalud protestvovao protiv zatvaranja crkve. Ovaj 79-godišnji katolik navodi da su pisali čak i Vatikanu, ali ni to nije pomoglo. Krkskotn živi u tom kraju od 1980. Kaže da je crkva izgrađena 1956. u većinski protestantskom Kilu za potrebe izbjegličkih katoličkih porodica, piše Dojče Vele.

Crkve bez novca

U Kilu je slična sudbina zadesila pet katoličkih crkava. Razlog je – nedostatak novca. U gradu je poneka crkvena građevina ustupila mjesto stambenom prostoru. Brojna su i službena napuštanja Crkve.

Prema crkvenim podacima, u Njemačkoj je od 2005. zatvoreno 650 crkava. Od 2019. do 2023. zabilježeno je prosječno 28 zatvaranja godišnje. Nadbiskupija Hamburg, kojoj pripada i Kil, naročito je pogođena tim trendom, ali se s istim fenomenom suočavaju financijski slabe biskupije, kao što su Ahn ili Еsen.

Čak i u čisto katoličkom okruženju, kao u Augsburgu, dolazi do zatvaranja crkava. Katoličke crkvene statistike bilježe 500 sakralnih objekata manje u odnosu na prethodno razdoblje. Od 24.000 tih objekata, koliko ih je preostalo, njih 22.800 su zaštićeni kao spomenici kulture. To otežava rušenje napuštenih crkvenih objekata.

Еvangeličke crkve, izgleda, nisu toliko snažno zahvaćene tim trendom.

Opustjele crkve

Crkve u Njemačkoj godišnje gube stotine hiljada članova. Prošle godine je tek skoro svaki drugi Nijemac bio član neke od velikih crkvenih zajednica. 2022. Katoličku crkvu u Njemačkoj napustilo je preko pola miliona vjernika, što je rekord.

Opustjele crkve se ponekad ruše. Katkad se pronađu novi korisnici, na primjer – pravoslavne kršćanske zajednice. Crkve se pretvaraju u stambene komplekse ili domove za njegovanje starijih osoba. U nekima su sada galerije ili su preuređene u penjačke centre. Postoje bivše crkve koje su sada kafići ili „kolumbariji“ – prostorije za čuvanje pepela hiljade pokojnika u urnama.

Matijas Zelman, katolički teolog na Univerzitetu u Bohumu, kaže da uviđa nužnost smanjenja broja crkava, navodeći podatak da održavanje jedne crkvene građevine godišnje košta oko 100.000 evra. A posjetioca je sve manje: prema statistikama, svega pet do šest odsto članova crkvene zajednice posjećuje nedjeljnu svetu misu.

BONUS VIDEO: