NJEMAČKE KOMPANIJE u inostranstvu u ozbiljnim problemima!
Više od polovine njemačkih kompanija koje posluju u inostranstvu pogođeno je ozbiljnim problemima u snabdijevanju ili logistici, što ih primorava da diverzifikuju lance dobavljača, da skrate rute nabavke i izmjeste sopstvenu proizvodnju, rezultati su istraživanja asocijacije privrednika objavljeni danas.
Istraživanje njemačkog Udruženja industrijskih i privrednih komora DIHK, sprovedeno među 3.200 njegovih članova koji posluju u inostranstvu, pokazalo je da su se problemi u lancu snabdijevanja u svjetskoj trgovini pogoršali.
Više od polovine kompanija prijavilo je probleme u lancima snabdijevanja ili logistike, što je za 14 odsto više nego proljetos, prenosi Rojters.
– Rast globalne tražnje trenutno prate nedovoljni proizvodni kapaciteti i problemi sa transportom – izjavio je stručnjak za trgovinu u DIHK-u, Volker Trejer.
Razlozi poremećaja su višestruki i kreću se od nedostatka kontejnera i brodskih teretnih kapaciteta, preko obustava proizvodnje prouzrokovanih mjerama ograničenja zbog kovida, do deficita neophodnih proizvodnih komponenti.
– Poremećaji u lancima snabdijevanja takođe mogu podsticati od ozbiljnih promjena trgovinskih propisa nekih stranih zemalja, kao što su propisi koji primoravaju njemačke kompanije da proizvode određene intermedijarne proizvode samo lokalno – rekao je Trejer.
S obzirom na te probleme, 54 odsto njemačkih kompanija koje rade van zemlje planira da preoblikuje dobavljačke lance ili je to već uradilo, pokazuje istraživanje.
Od tih kompanija, 72 odsto traži nove ili dodatne dobavljače, 32 procenta planira da skrati ili promijeni dobavljačke rute, a 15 odsto je riješeno da preseli proizvodnju.
Važni kriterijumi pri traženju novih proizvodnih lokacija su: dostupnost kvalifikovane radne snage (54%), geografska alokacija proizvodnog mesta (43%) i opšti ekonomski uslovi kao što su porezi, carine ili sankcije (43%).
Situacija je posebno teška za njemačke kompanije koje posluju u Britaniji. Ukupno 77 odsto firmi koje rade u toj zemlji reklo je da mora da modifikuje svoje lance snabdijevanja, 93 procenta je navelo da je primorano da promijeni dobavljačke rute, dok 39 odsto kaže da planira da preseli proizvodnju, uglavnom zbog novih trgovinskih barijera nakon Bregzita.