LJUDI ŽIVE U STRAHU! Zemljotresi prijete evropskim ljetovalištima: Samo je pitanje kad će udariti

Aloonline.ba | Ana Dragaš | Svijet ∙ 14.02.25 21:45 ∙ 0

Ovo je bio najrazorniji zemljotres u Еvropi

ALOONLINE/ILUSTRACIJA

Zemljotresi prijete evropskim ljetovalištima: Samo je pitanje kad će udariti, a ova područja su posebno osjetljiva.

Santorini, poznat po svojim zadivljujućim bijelim selima i živopisnim turističkim atrakcijama, sada je sablasno tih. Zbog serije zemljotresa koji ned‌jeljama tresu ovo ostrvo, ulice su prazne, a radnje zatvorene.

U poned‌jeljak, ostrvo je potresao najsnažniji zemljotres u seriji od nekoliko hiljada potresa, a nakon njega Santorini je pretvoren u ostrvo duhova.

Ovaj talas seizmičkih nemira nije karakterističan za Grčku.

Posljednjih dana, snažni zemljotresi su pogodili i druga popularna evropska mjesta za odmor, uključujući Hrvatsku i Napulj, što je izazvalo zabrinutost za bezbjednost ovih omiljenih turističkih destinacija. Neobična učestalost i intenzitet ovih potresa natjerali su mještane i turiste da se zapitaju šta mogu da očekuju u budućnosti.

Prošlog avgusta, jači zemljotres pogodio je Lisabon, grad koji je posljednjih godina visoko na ljestvici mnogih turista ne samo iz Еvrope, već i svijeta.

Što je još gore, kompjuterski sistem portugalske agencije za okeane i atmosferu srušio se ubrzo nakon što je potres počelo u 5.11 ujutro. Nije bilo izvještaja o povrijeđenima, ali stanovnici, koji su uglavnom čvrsto spavali kada se potres dogodio, pričali su da su bili preplašeni, skakali su iz kreveta i izlazili napolje.

Patriša Brito, koja živi u centru grada, kaže da je otišla kod roditelja, plašila se da se radi o razornom zemljotresu.

„Potres je trajao oko minut, ali ja satima nakon toga nisam mogla da zaspim. Mnogim mojim prijateljima koji su osjetljivi je bilo loše“, rekla je ona.

Zemljotres je bio magnitude 5.4 stepena Rihterove skale i bio je najveća seizmička aktivnost u posljednjih 55 godina u kontinentalnom dijelu Portugala. Lisabon je bio 84 kilometra udaljen od epicentra, a osjetio se i na Gibraltaru, Španiji i Maroku.

IMA LI MJESTA ZA ZABRINUTOST? Snježana Cvijić Amulić za AloOnline o mogućnosti širenja zemljotresa sa Santorinija na Balkan: BiH nije prva na udaru…

Jak zemljotres koji je 1755. godine pogodio Portugal srušio je lisabonske crkve tokom mise, pokrenuo je talase cunamija preko gradskih zidina i izazvao požare koji su trajali šest dana.

Naučnici procjenjuju da je magnituda tog razornog zemljotresa bila 7.7 u poređenju sa 5.4 koja se dogodila 26. avgusta.

Šta bi zemljotres te veličine danas značio za Lisabon?

S obzirom na to da je dvije trećine zgrada u Lisabonu izgrađeno prije propisa koji su uvedeni osamdesetih godina prošlog vijeka, šteta bi mogla biti neopisiva, zbog čega stanovnici tog grada često vježbaju, bilo da se radi o alarmima za cunami koji se testiraju u blizini gradske rive, ili školarcima koji vježbaju šta da rade u slučaju potresa.

Kada se potresi dogode, stanovnicima mnogih od ovih destinacija se šalju tekstualne poruke koje ih podsjećaju da vode računa na naknadne potrese, drže najvažnije stvari blizu sebe i provjere da li ima pukotina, oštećenja i mirisa gasa gd‌je se nalaze.

Možda ne želimo da razmišljamo o tome, ali mnoge destinacije za odmor su pod stalnom prijetnjom od zemljotresa. Stručnjaci upozoravaju da je samo pitanje vremena kada će se još jedan veliki potres da pogodi Južnu Еvropu.

Afrička tektonska ploča se ne zaustavlja dok se kreće ka sjeveru i „prijeti“ jakim potresima.

Istraživanje objavljeno prošlog maja pokazalo je da je klimatske promjene povećavaju opasnost zbog porasta nivoa mora i jakih oluja koje mogu da izazovu zemljotrese i prirodne katastrofe poput cunamija i klizišta. To znači da su obalna područja na Mediteranu posebno ranjiva.

Ni Velika Britanija nije bezbjedna

Čak ni Velika Britanija nije bezbjedna. U 19. vijeku, istoričar Henri Tomas Bakl je insistirao da je sloboda od zemljotresa preduslov za britanski ekonomski dinamizam, jer bi strah obeshrabrio investicije.

Čak je tvrdio da su zemlje podložne zemljotresima osuđene na mentalnu zaostalost, jer „među ljudima bujaju osjećanja strahopoštovanja i bespomoćnosti, na kojima se zasniva svako praznovjerje“.

Bez obzira na to, Škotska ima dugu, dobro dokumentovanu istoriju malih zemljotresa. Malo selo Komri je čak postalo turističko odredište u 19. vijeku za one koji su iz radoznalosti željeli da osjete kako je to kada „zemlja trese“.

Zemljotresi u Britaniji su zaboravljeni onda kada je Velika Britanija počela da gradi nuklearne reaktore šezdesetih, bez antiseizmičkog pojačanja. Seizmolozi su dali sve od sebe da podignu svijest kod ljudi.

Tokom 2010-ih, izvještaji o potresima u Lankaširu bili su povezani sa hidrauličnim frakiranjem, koje može izazvati zemljotrese kao i porast nivoa mora. Vlada je stavila moratorijum 2019. godine, ali strah od nestašice goriva zbog rata u Ukrajini podstakao je zahtjeve za njegovo ukidanje. Stručnjaci još uvijek računaju rizike zbog ove odluke.

Zemljotresi koji prijete južnoj Еvropi su otprilike 100.000 puta jači od onih koji su proizvedenih frakingom u Velikoj Britaniji. Vlade se ipak oslanjaju na kratkoročna predviđanja da bi spriječile katastrofu.

Nakon smrtonosnog zemljotresa u L’Akvili u Italiji 2009. godine, šest seizmologa je osuđeno za ubistvo iz nehata jer nisu upozorili grad na neposrednu opasnost.

Iako su njihove presude u žalbenom postupku poništene, potražnja za prognozama zemljotresa je porasla. Ovo je opasan trend, jer se seizmolozi slažu da ne postoji pouzdana metoda za predviđanje zemljotresa.

Jedini način da se smanji rizik je izbjegavanje izgradnje u blizini aktivnih područja i sprovođenje građevinskih propisa. Poruka je jasna: „suočavanje sa seizmičkim rizikom zahtijeva dugoročno planiranje“, a to takođe zahtjeva saradnju.

Najrazorniji zemljotres u Еvropi

Najrazorniji zemljotres u istoriji Еvrope pogodio je Siciliju 1908. godine. Poginulo je otprilike polovina stanovnika Mesine i uništeno je 90 odsto zgrada. Samo dva mjeseca ranije, Austrija je anektirala Bosnu, raspirujući plamen koji će dovesti do Prvog svjetskog rata 1914.

Humanitarni odgovor na zemljotres bio je brz i dramatičan. Desetine ruskih, britanskih, francuskih i američkih brodova donijelo je hranu, ćebad i građevinski materijal. Američki radnici izgradili su otprilike 3.000 novih domova za preživele pomoću građe koji su obezbijedili američka vlada i Crveni krst.

Dvije ned‌jelje nakon katastrofe, na naslovnoj strani njemačkog satiričnog časopisa prikazana su dva demona, od kojih jedan drugom kaže: „Sve je bilo tako lijepo pripremljeno za rat. Onda dođe taj mesoglavac i napravi zemljotres! Cijela ljudska rasa se ponovo zbližava, a mi smo izgubili svoju šansu“.

Iako je „demon“ nažalost bio u zabludi u pogledu šanse za rat, zemljotres je dugoročno inspirisao međunarodno partnerstvo u borbi sa zemljotresima, prenosi „Telegraf“.

Pridružite se našoj Viber zajednici