„KAO DA SU ME BOLI NOŽEVIMA“ Otkrivena jeziva kampanja koju su Danci sproveli nad ženama i djevojčicama na Grenlandu

ALOONLINE.BA/BLIC | Svijet ∙ 02.10.22 13:47 ∙ 0

Danska i Grenland su se zvanično dogovorili da počnu dvogodišnju istragu o kontracepciji

FOTO/UNPLASH

Naime, Danska i Grenland su se zvanično dogovorili da počnu dvogodišnju istragu o kontracepciji koju su danski ljekari koristili šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog vijeka kada su hiljadama inuitskih žena ugrađivane spirale (intrauterini ulošci) u matericu kako bi se spriječila trudnoća.

Među onima koji su sedamdesetih imali implantiranu spiralu bila je Naja Liberth, koja je tada imala samo 13 godina.

Doktor joj je rekao da ode u lokalnu bolnicu da joj ugradi spiralu nakon rutinskog školskog medicinskog pregleda.

„Nisam zapravo znala šta je to jer mi to niko nikada nije objasnio niti dobio moju dozvolu za proceduru. Bojala sam se. Nisam mogla da kažem roditeljima. Bila sam nevina. Nikada nisam ni poljubila dječaka“, kaže Naja, koja je u to vreme živjela u Manicoku, malom gradu na zapadnoj obali Grenlanda.

Ona je ispričala kako se seća doktora u bijelim uglovima, a „možda je tu bila i medicinska sestra„.

„Videla sam sto sa gomilom metala gdje su noge morale da se rašire. Bilo je veoma zastrašujuće. Oprema koju su doktori koristili bila je velika za moje tijelo djeteta. Bilo je kao da me bodu noževima…“, kaže Naja.

Rekla je da nije tražena dozvola njenih roditelja i da su i njeni drugovi iz razreda poslati u bolnicu, ali nije pričala o tome jer je „bilo previše šokantno“.

Osnovala je Fejsbuk grupu kako bi omogućila ženama da dijele zajednička iskustva i pomognu jedna drugoj da se izbore sa traumom. Već se pridružilo više od 70 žena.

„Toliko žena me je kontaktiralo. Činilo se da što su djevojčice bile mlađe, to su imale više komplikacija nakon implantacije“, rekla je ona.

Jeziva kampanja

Nedavni podkast, Spiralkampagnen („Kampanja spirale“), objavio je zapise koji pokazuju da je do 4.500 žena i djevojčica, otprilike polovina svih žena u reproduktivnom dobu, dobilo spirale na Grenlandu između 1966. i 1970. godine.

Ali procedure su nastavljene do sredine 1970-ih. Među onima koji su podvrgnuti zahvatu bile su i djevojčice od 12 godina, a nekoliko njih je javno izjavilo da nisu bile dobro obavještene. Neke žene koje ne mogu da imaju djecu sumnjaju da je za to kriva spirala.

Katrine Jakobsen imala je 12 godina kada joj je stavljena spirala, koju je nosila skoro 20 godina, trpeći teške bolove i komplikacije Na kraju su lekari morali da joj uklone matericu i nikada nije imala djece.

„To je imalo veliki uticaj na moj život. Nikada nikome nisam pričala o tome. Uvijek sam mislila da sam sama u ovome“, rekla je ona.

„Postojao je očigledan interes da se ograniči rast stanovništva. To smanjuje poteškoće u pronalaženju smještaja i medicinske nege za starosjedioce„, rekao je on.

Druga tendencija za ovu vrstu kontracepcije je visok udio samohranih majki. Ljekari su čak pisali o spirali u časopisima i nazvali je velikim uspjehom. Podaci pokazuju da je nakon početka ove prakse broj rođenih na Grenlandu prepolovljen za samo nekoliko godina.

Seren Rud, istoričar sa Univerziteta u Kopenhagenu, smatra da je motivacija za ubacivanje uloga dijelom bila finansijska, a dijelom rezultat kolonijalnih stavova.

BONUS VIDEO: