AVGANISTANCIMA PRIJETI neviđena humanitarna katastrofa
Kako se zima približava, tamošnje stanovništvo strepi od niskih temperatura, nakon što su velike suše osiromašile zemlju i drastično smanjile zalihu namirnica, piše BBC.
Milioni Avganistanaca su od avgusta postali zavisni od pomoći organizacija kao što je Svjetski program za hranu, koji trenutno snadbijeva više od polovine stanovništva zemlje od 39 miliona ljudi.
Izvršni direktor VFP-a Dejvid Bizli izdao je dramatično upozorenje nakon posjete Kabulu: „Postoji potencijalno najgora humanitarna kriza na planeti.
95% stanovništva jednostavno nema dovoljno hrane. Jedan od glavnih uzroka su usjevi, koji su u većini Avganistana više nego upola manji nego u isto vrijeme prošle godine, pokazuju podaci koje je Dojče vele objavio u oktobru.
„Vidimo kako 22 miliona ljudi maršira u glad i siromaštvo u ovom trenutku“, dodaje Bizli. „Od sezone suše ulazimo u zimu – narednih šest mjeseci biće katastrofalni za ove ljude.
Postavlja se pitanje da li će međunarodna zajednica odlučiti da se aktivira u trenutku kada se stanovništvo suočava sa humanitarnom katastrofom, akutnom glađu izazvanom drastično skromnijim usjevima, kao i značajno ograničenom pomoći talibanske vlade.
Fatema živi u Bamijanu, u centralnom Avganistanu, koji su 2001. uništili talibani da bi gađali budističke spomenike iz 6. vijeka. Živi u pećini sa svojih sedmoro djece. Za vrijeme prethodne vlasti Fatema je dobijala relativno čestu pomoć u vidu osnovnih životnih namirnica – brašna i ulja. Prilikom prelaska u novu vlast ta pomoć je ukinuta.
Njen slab, ali neprekidan izvor prihoda bio je rad u obližnjoj zemlji, ali pojačane klimatske promjene, kao i milioni drugih, suočile su se sa lošim zemljištem. Manje usijeva, manje posla i manji prihodi naveli su neke da prodaju svoje kćerke u brak kako bi barem prehranili drugu djecu.
Prije pada vlade Ašrafa Ganija, postojalo je opšte uvjerenje da će ona i dalje moći da se nosi sa prijetnjom oštre zime. Ali ta nada je isparila zajedno sa sušama.