AMERIKANCI UBACILI oko 300 „savjetnika“ u sami vrh Rusije, a onda ih je Putin sve POČISTIO!

ALOONLINE.BA / ALO.RS | Svijet ∙ 17.12.21 14:37 ∙ 0

Ovo nije prvi put da Putin pominje agente CIA u ruskoj vladi.

Foto: Printscreen

Ruski predsjednik iznenadio je ovih dana mnoge kada je, govoreći o raspadu SSSR-a, podsjetio da su devedesetih godina kao savjetnici u ruskoj vladi radili agenti CIA.

Početkom dvijehiljaditih već ih je sve ”počistio”.

Iako Putin nije naveo imena pomenutih agenata, mediji su prepoznali konsultante vlade Ruske federacije o privatizacionim pitanjima – Džonatana Heja i Andreja Šlifera, koji je 2005. godine osuđen na novčanu kaznu od 28,5 miliona dolara. Kao oficiri obavještajne službe oni nisu imali pravo da se bave bilo kakvom komercijalnom djelatnošću, pa su zato i odgovarali pred američkim sudom.

Šlifer i njegov pomoćnik Hej došli su u Rusiju u okviru programa pomoći za prelazak na tržišnu ekonomiju, koji je finansirala američka agencija za međunarodni razvoj (USAID).

Američki novinar Vilijam Blam pisao je svojevremeno da je USAID sarađivao sa CIA najmanje u periodu od 1960-1970. Agenti obavještajne službe često su djelovali u inostranstvu pod pokroviteljstvom ove strukture. U Ruskoj Federaciji, USAID je sprovodio aktivnosti od 1992.do 2012. godine, učestvovao u izradi Ustava Ruske Federacije, sarađivao sa državnim vlastima i nizom neprofitnih humanitarnih organizacija.

Ovo nije prvi put da Putin pominje agente CIA u ruskoj vladi. On je u proljeće 2013. godine rekao da su američki agenti radili u okruženju Anatolija Čubajsa koji je tada bio zadužen za privatizaciju.

Sa Harvarda – u pljačku

A Čubajs se za pomoć obratio američkim prijateljima, pa je 1991. godine na Harvardu osnovan Institut za međunarodni razvoj, na čijem su čelu bili Amerikanci Andrej Šlifer i Džefri Saks i s ruske strane – Čubajs i Jegor Gajdar. Rukovodili su, naravno, Amerikanci, a odluke su sprovodili – Rusi.

Tako se u Jeljcinovoj vladi našlo više od trista američkih savjetnika, među kojima, naravno i mnogo službenika obavještajne službe. Nebrojeno blago Sovjetskog Saveza prodato je u bescenje, a novac je otišao uglavnom u Ameriku. I sve po tipičnom scenariju za zemlje u kojima su pobijedile „obojene revolucije“, ali je samo u Rusiji bilo moguće tako dugo i tako mnogo pljačkati.

Tada je Klintonov savjetnik Strob Talbot pisao „SAD su kupile SSSR tako što su za svaku rublju, platile po kopejku“, dakle – sto puta manje! Rezultat pljačkaške privatizacije je bio takav da je Rusija u ekonomiji bila vraćena na nivo 1975. godine, i izgubila, 1,5 triliona dolara.

Prva meta – vojna industrija

Uloga američkih obavještajaca u svemu tome je ogromna. Ovi ”savjetnici” su se posebno bili namjerili na rusku vojnu industriju, koju je najprije trebalo uništiti. A kako bi je mogli kontrolisati, smislili su prilično efikasan način – pokušavali su da kupe po 10 odsto svake fabrike ili preduzeća za koje su bili zainteresovani. Za kopejke, naravno. Poslije te kupovine, postajali bi članovi upravnog odbora, i odatle rukovodili pljačkom, paralelno šaljući podatke svojim šefovima. Tamo gdje zakonom nije bila dozvoljena prodaja (riječ je o zatvorenim gradovima u koje su mogli ući samo zaposleni u vojnoj fabrici) pravili su zajednička preduzeća, opet sa deset posto učešća, i tako kao na dlanu vidjeli podatke za koje bi se u normalnim uslovima obavještajci morali mučiti godinama.

Evgenije Primakov, koji je tada rukovodio spoljnom obavještajnom službom i Sergej Stepašin kao rukovodilac FSB-a (nasljednice čuvenog KGB-a), pisali su pisma upozorenja Jeljcinu, objašnjavali mu da američki obavještajci na poziciji članova upravnih odbora anketiraju direktore najvećih fabrika oružja, i tako saznaju sve detalje koje šalju Amerikancima, podrivajući tako direktno rusku odbrambenu moć.

Kapitulacija ruske obaveštajne službe

Nije bilo odgovora. Čak je dozvoljeno da ruski programeri odlaze na plaćene „ekskurzije“ u NATO, kako bi ruske podatke adaptirali prema NATO standardima

Ruska obaveštajna služba je prosto kapitulirala pred američkom, a Boris Jeljcin je govorio da novoj Rusiji ni armija nije potrebna.

Amerika bira Jeljcina

To je pismo koje Polevanov citira u knjizi koju će potom napisati. Kaže da se utješio kad je shvatio da ga nisu jevtino prodali – 6 milijardi dolara je ekvivalentno današnjih 30. Za tadašnji budžet Rusije, to je bio ogroman novac.

Takav Jeljcin je veoma odgovarao Americi, pa su, kada su došli sljedeći izbori, a rejting Jeljcina pao na 6 posto – poslali ogromnu ekipu PR stručnjaka, agenata CIA i novinara. Dali su im džakove para i odrešene ruke da rade šta hoće. I Jeljcin je pobijedio mnogo jačeg Zjuganova. A kako su to uspjeli, Amerikanci će pokazati u filmu koji su snimili poslije nekoliko godina i koji je prikazan i u Rusiji.

Kada je postao predsjednik, Putin je najprije ”očistio” vladu od američkih agenata, ali i od ruskih oligarha koji su zajedno s njima pljačkali državu. Poslije samo nekoliko godina, Rusija je vratila sve dugove i postepeno se vratila na politički scenu kao jedan od svjetskih lidera.

Pridružite se našoj Viber zajednici