ULAZAK HRVATSKE U ŠENGEN PALI ALARM Šta to znači za BiH i migrantsku krizu?

ALOONLINE.BA | Region ∙ 06.08.22 07:18 ∙ 0

Jedan od problema s kojima bi se mogla susreti BiH je ulazak Hrvatske u Šengen i evrozonu, što znači preuzimanje zaštite spoljnih granica EU od strane Hrvatske i dodatno ojačavanje nadzora na granicama i zaoštravanje uslova za ulazak u tu državu

Foto: Pixabay

Ulazak Hrvatske u Šengen zonu početkom naredne godine bi mogao dovesti BiH u nove probleme kada je riječ o migrantskoj krizi koja je za sada pod kontrolom, upozoravaju iz nadležne Službe za poslove sa strancima.

Migrantski pritisak se, prema najnovijim informacijama, iako smanjenog intenziteta u odnosu na prethodnu godinu, nastavlja na BiH, posebno kada je riječ o nezakonitim ulascima ili takvim pokušajima prelaska granice sa teritorije Srbije i Crne Gore.

Iz domaćih bezbjednosnih službi poručuju da, i pored trenutne povoljne slike, treba ostati na oprezu, a dio problema sa kojim bi mogli da se suoče već iduće godine je objelodanjen u nacrtu programa rada Službe za poslove sa strancima za 2023. Poseban akcenat u tom dokumentu stavljen je na to da bi susjedna Hrvatska, do čijeg tla brojni migranti upravo nastoje doći preko BiH, trebalo da, kao članica EU, postane i zvanično dio evrozone.

– Jedan od problema s kojima bi se mogla susreti BiH je ulazak Hrvatske u Šengen i evrozonu, što znači preuzimanje zaštite spoljnih granica EU od strane Hrvatske i dodatno ojačavanje nadzora na granicama i zaoštravanje uslova za ulazak u tu državu – piše u dokumentu.

Dalje je navedeno da bi, ukoliko se ne bi planski zapriječile kritične tačke na granici sa Srbijom i Crnom Gorom, to u kontekstu migrantske krize moglo dovesti do disbalansa između ulaska i izlaska.

– Migranti bi i dalje ulazili na teritoriju BiH, ali bi zbog pojačanih aktivnosti Granične policije Hrvatske te zaprečavanja granice došlo do značajnog smanjenja izlazaka migranata iz BiH u Hrvatsku, pogotovo na područjima koja gravitiraju uz granicu sa EU, čime bi bila dodatno usložnjena humanitarna i bezbjedonosna situacija na tim područjima – istaknuto je u najnovijem planskom dokumentu nadležne domaće službe.

Sa direktorom Službe za poslove sa strancima Slobodan Ujićem, Glas Srpske u petak nije uspjeli da stupi u kontakt, a u planu rada je istaknuto i da će, uz sve to, migrantska kriza i njeno držanje pod kontrolom biti prioritet i u toku naredne godine.

Da je situacija trenutno pod kontrolom potvrđuju i posljednji podaci koje su sumirale bezbjednosne institucije u BiH. U informaciji o migracijama za april, koju je na posljednjoj sjednici usvojio Savjet ministara BiH, piše da su od januara do kraja aprila ove godine u nezakonitom prelasku ili pokušaju nezakonitog prelaska evidentirane 1.433 osobe, što je za oko 32 odsto manje u odnosu na isti period godinu ranije.

Službi je u tom periodu prijavljeno 3.865 nezakonitih migranata, što je za oko 4,62 odsto manje nego u istom periodu prethodne godine. Državljani Avganistana i Pakistana i dalje čine najveći broj nezakonitih migranata koji su evidentirani. Od ukupnog broja prijavljenih, njih 3.293 iskazalo je namjeru za podnošenje zahtjeva za azil, ali su istovremeno samo 53 na kraju i podnijela taj zahtjev.

Najveći pritisak, kada je riječ o ulazu u BiH, je na području Zvornika, Huma i Višegrada, a na izlazu u zonama oko Orašja, te Velike Kladuše i Broda. Najveći dio, oko 84 odsto migranata, otkriveno je u područjima koja su izvan graničnog prelaza. Na samim prelazima evidentirani su pokušaji prelaska granice u tovarnom prostoru teretnih vozila, sa tuđim ili falsifikovanim dokumentima, dok je kod Bratunca zabilježen i pokušaj pretrčavanja prelaza.

Stav Brisela

Evropska komisija je objavila je u petak Služba za poslove sa strancima, u posljednjem izvještaju prepoznala napore službe, ocijenivši upravljanje migracijama pozitivnim od svih 14 prioriteta koji su postavljeni pred BiH. Uz podršku Ministarstva bezbjednosti BiH, koje je ovu temu stavilo u vrh prioriteta, postignuti su, dodali su, odlični rezultati.

Pridružite se našoj Viber zajednici