ŠVAJCARSKA TRAŽI 90.000 RADNIKA Otvara tržište rada Hrvatima
Hrvatska će biti kao Švajcarska, glasila je jedna od neformalnih parola HDZ-a na prvim demokratskim izborima 1990. godine. Nakon tri decenije znamo da se stvari nisu baš razvile u tom pravcu za Hrvatsku, dok je Švajcarska i dalje ostala jedna od najbogatijih zemalja Evrope i svijeta. Dobra vijest za Hrvate je da će u potrazi za boljom budućnosti od početka 2022. godine moći otići raditi i živjeti u Švajcarsku mnogo lakše nego do sada.
Švajcarska otvara svoje tržište rada za radnike iz Hrvatske te će se oni izjednačiti sa drugim državljanima zemalja članica Evropske unije, objavljeno je prije nekoliko dana na službenim stranicama švajcarskog predsjedništva.
Švajcarska je do sada primjenjivala mjere zaštite tržišta rada za državljane Republike Hrvatske prema tom Sporazumu (protokol III AELE).
Ako bi radnici useljenici iz Hrvatske prešli određeni prag, Švajcarska bi mogla posegnuti za zaštitnom odredbom i ponovno ograničiti dozvole za dolaske radnika iz Hrvatske s 1. januarom 2023. godine ili najkasnije krajem 2026.
U Švajcarskoj već radi oko 30 hiljada Hrvata
Prema službenim podacima, s 31. decembrom 2020. godine 28.324 hrvatska radnika boravila su u Švajcarskoj, što je 6 hiljada više u odnosu na prethodnu godinu. Taj broj čini tek 1.9 posto državljana Evropske unije koji žive u Švicarskoj, u kojoj su oko četvrtina stanovništva, od sveukupno 8.5 miliona stanovnika, emigranti. Bez njih švajcarska ekonomija ne bi mogla funkcionisati.
Zbog ograničenog broja populacije u zemlji Švajcarska je istovremeno zadržala nisku stopu nezaposlenosti, koja se kreće između 4 i 5 posto.
Većina zaposlenih radnika u zemlji posjeduje relativno visok nivo obrazovanja i specijalizovana je, što u biti omogućava zemlji da nudi vrhunske poslove s višim platama, a često garantuje i viši nivo produktivnosti i efikasnosti. Kao rezultat toga odrasli Švajcarsci imaju u prosjeku najviše novca u poređenju sa prosječnim iznosom širom svijeta.
Boravišna i radna dozvola
Državljani EU mogu slobodno putovati u Švajcarsku u potrazi za poslom. Ne treba vam dozvola za boravak u Švajcarskoj do tri mjeseca. Ako traženje posla traje duže, državljani EU takođe dobijaju kratkoročnu boravišnu dozvolu koja vrijedi tri mjeseca po kalendarskoj godini, pod uslovom da imaju finansijska sredstva za uzdržavanje dok borave u Švajcarskoj.
Radna dozvola potrebna je hrvatskim državljanima čak i ako žele raditi kraće od tri mjeseca.
Mnogi strani radnici, posebno visokokvalifikovani, uspješno pronalaze posao u Švajcarskoj. Međutim, konkurencija za radna mjesta je žestoka, posebno u novije vrijeme, jer su švajcarski poslodavci počeli favorizovati domaće u odnosu na one iz inostranstva. Međunarodni radnici možda će imati više sreće u velikim švajcarskim gradovima, kao što su Bazel, Bern, Ženeva, Lozana i Cirih, nego u manjim, ruralnim područjima.
Visoki troškovi života
Treba biti svjestan i da je život u švajcarskim gradovima skup. Cirih i Ženeva se redovno ubrajaju među najskuplje gradove na svijetu, ali tome bi, bar djelomično, trebale biti protivteža visoke plate u zemlji.
Prosječni troškovi života u Švajcarskoj su visoki – samo najam jednosobnog stana u Cirihu košta oko 2000 švajcarskih franaka (oko 3.660 KM) mjesečno. Dodajte ovome troškove života od 1500 švajcarskih franaka (oko 2.745 KM), te privatno zdravstveno osiguranje, koje se mjesečno plaća oko 300 švajcarskih franaka (oko 550 KM). Život u Ženevi je skoro pa podjednako skup, dok su stanovi nešto povoljniji u Bazelu i Bernu.
Prema portalu Numbeo, koji skuplja podatke o troškovima života širom svijeta, te omogućava poređenje, život u Švajcarskoj je 127 posto skuplji nego u Hrvatskoj.
Nedostatak radnika u građevini, IT-sektoru i medicini
Švajcarskom privredom dominira uslužni sektor. Ona takođe ima uspješnu turističku industriju, s ugostiteljskim poslovima dostupnim širom zemlje. Zainteresovani za karijeru u bankarstvu i osiguranju mogu pronaći prilike u Cirihu, a oni koji traže karijeru u hemiji ili farmaciji, naći će slobodna radna mjesta u Bazelu.
Švajcarska se, prema službenim podacima, trenutno bori s nedostatkom kvalifikovanih radnika u sljedećim područjima: inženjering, finansijske usluge, IT, farmaceutika. Ugostiteljstvo takođe teško zapošljava osoblje i traži radnike. Na švajcarskom tržištu rada naročito su traženi maturanti i diplomanti s vještinama i kvalifikacijama u ovim područjima.
Prema švajcarskom zakonu, većina radnika može raditi najviše 45 sati sedmično, iako većina ljudi ima 40-satnu radnu sedmicu, od ponedjeljka do petka.
Svi radnici u Švajcarskoj imaju pravo na najmanje četiri sedmice plaćenog odmora godišnje, a mladi do 20 godina imaju pravo na pet.
Najmanje 90 hiljada slobodnih radnih mjesta
Broj državnih praznika na koji imate pravo zavisi o tome gdje u Švajcarskoj živite i radite. Postoji pet državnih praznika, uključujući Novu godinu, Veliki petak, Uzašašće, Dan državnosti (1. avgusta) i Božić, ali postoje i specifični regionalni praznici u različitim kantonima.
Najpoznatiji švajcarski portal za traženje posla jobs.ch trenutno nudi skoro 90 hiljada slobodnih radnih mjesta.
Naročito se traže radnici u sektoru „građevina / arhitektura / inženjerstvo“, njih 9703, a ima i više od devet hiljada slobodnih radnih mjesta u kategoriji „briga / medicina / terapija“. Treći po potražnji novih zaposlenika je IT sektor, u kojemu ima 8666 slobodnih radnih mjesta.
Kolike su prosječne plate u Švajcarskoj?
Prosječna godišnja plata u Švajcarskoj je 112.605 švajcarskih franaka bruto, što je oko 206.000 KM.
Osoba koja radi u IT sektoru u Švajcarskoj obično zarađuje oko 124 tisuće švicarskih franaka bruto godišnje tj. oko 227 hiljada KM. Plate se u IT sektoru, zavisno o zanimanju i vještinama, kreću od 64.500 švajcarskih franaka bruto (oko 118 hiljada KM), što je najniži prosjek, do 203.000 švajcarskih franaka bruto (oko 370 hiljada KM), što je pak najviši prosjek.
Švajcarska treba radnike i u zdravstvenom i sektoru njege. Godišnja prosječna plata za medicinske sestre u Švajcarskoj iznosi 78.842 švajcarskih franaka bruto (144 hiljada KM). Za doktore je godišnja plata u prosjeku oko 130 hiljada franaka bruto (oko 238 hiljada KM).
Građevinski radnici u prosjeku godišnje mogu računati na platu od 62.400 švajcarskih franaka bruto (114 hiljada KM), dok konobari u prosjeku godišnje zarađuju 51 hiljadu franaka bruto (oko 93 hiljadae KM).