SRBI NA KOSOVU- Borba za bolji život
FOTO/PRINTSCREEN
Sukobi na Kosovu i Metohiji i život poslije njih, prepolovili su porodice, ostavili žene bez muževa, djecu bez roditelja.
Mladi koji su intervjuisani u u toku istraživanja života Srba na Kosovu svjesni su činjenice da je stanje njihove zemlje još uvijek nesigurno.
Oni su svjesni su da su daleko od toga da će bez poteškoća pronaći posao na Kosovu i da će biti u mogućnosti da vode siguran život.
Mnogi od njih vode se idejom da privremeno napuste svoju zemlju kako bi se, na prvom mjestu, obrazovali i otpočeli profesionalnu karijeru u nekood imućnijih evropskih zemalja ili Sjedinjenim Američkim Državama.
Ali, očigledno je da osjećaju vezanost za svoju zemlju i da svoje porodične korijene shvataju kao najznačajniju stvar.
Istovremeno, osjećaju veliku zahvalnost prema svojim očevima i majkama i, u ovim nesigurnim vremenima, pribjegavaju njihovim religijskim obilježjima, ponekad mnogo više nego što njihovi roditelji to rade.
Mladi sa Kosova iskazuju apsolutno povjerenje u porodicu. Svakako, porodica je društvena ustanova u koju se najviše vjeruje.
Na Kosovu su politički lideri preko noći postali milioneri, s ogromnim kućama nadomak glavnog grada Prištine, zimskim vikendicama na proplancima Kosovskog ski-centra Brezovica, ljetnim vilama na Albanskom primorju, luksuznim apartmanima u bogatim kvartovima Beča, Pariza i Londona, blindiranim crnim limuzinama, ekskluzivnim odijelima, skupim ručnim satovima i specijalno naručenim košuljama s izvezenim inicijalima.Za to vrijeme građani životare sa par stotina eura mjesečno, bez prevelike nade da će se nešto moći promijeniti nabolje u skorije vrijeme.
Uprkos tome što živi na postkonfliktnom području, 90% Albanaca osjeća se sigurno na kraju u kojem žive.
Situacija je u potpunosti drugačija za mlade Srbe gdje se više od 60% njih izjasnilo da se ne osjeća sigurno u svom komšiluku.
Dok je 33% Albanaca izjavilo da su se, makar povremeno, osjećali diskriminisano, situacija je dosta lošija za Srbe: neverovatnih 78% izjavilo je da su se osejćali diskriminisano.
Kao glavne razloge diskriminatorskog tretmana Srbi navode etničku pripadnost i religiju.
Srpski narod na Kosovu i Metohiji u prethodnih dvadesetak godina izložen je stalnim sistematskim pritiscima i maltretiranju. Uzurpiraju srpsku imovinu, uništavaju ljetinu i voćnjake, kradu stoku, sijeku šumu. Zbog svega toga život Srba na Kosovu svakim danom postaje sve teži i nepodnošljiviji te je kod ljudi sve prisutnija dilema šta i kako dalje.
Na Kosovu je, već više od decenije, nezaposlenost zvanično oko 40 posto. Oko 15 posto stanovništva živi sa manje od jedan euro dnevno, što ih čini siromasima. Oko 100.000 penzionera prima između 40 i 80 eura mjesečno, što je na Kosovu u najboljem slučaju dovoljno za preživljavanje nedostojno čovjeka.
Svake godine na Kosovu diplomara nešto više od 15.000 studenata, koji onda godinama traže posao, kojeg zadugo nema i neće ga biti.
Kao glavni uzrok za lošu socio-ekonomsku situaciju na Kosovu, ispitanici – pripadnici obe zajednice – navode nesposobnost političara obe etničke pripadnosti, kao i nesposobnost Albanaca da vode Kosovo.
Možda vas zanima
Region
vremenska prognoza
Sarajevo
Banja luka
Mostar
Tuzla
Bihać
Bijeljina
Zenica
Prijedor
Pale
