SRBI IZ MAKEDONIJE zabrinuti zbog popisa stanovništva. Ukazuju na mogućnost manipulacija
FOTO: ALO.RS
– Već sam razgovarao sa predstavnicima turske nacionalne zajednice. I oni se boje rezultata popisa, da će broj Albanaca biti uvećan preko nas, Turaka i drugih malih zajednica, gdje najlakše može da se interveniše kada je riječ o rezultatima popisa – naveo je Stoilković i dodao da nikakvih pritisaka na Srbe da se izjašnjavaju kao neko drugi nije bilo.
On je ukazao da način na koji se u Sjevernoj Makedoniji vrši popis, koji je počeo u nedjelju, 5. septembra, otvara široke mogućnosti za manipulaciju.
– Popis se vrši kombinovanom metodom, što znači da će se podaci sa terena upoređivati sa onima koje državni organi već imaju, ali podaci sa terena neće biti prikupljani svuda – rekao je Stoilković za „Sputnjik“.
Stoilković je napomenuo da je njegova stranka pokušala da isposluje promjene zakonske regulative tako što bi na teren, zbog vjerodostojnosti podataka, išla po dva popisivača.
On je ukazao da su tražili i da građani zadrže jedan primjerak popisnog lista, ocjenjujući da bi takvim mjerama bila spriječena moguća manipulacija podacima, ali da su ti prijedlozi odbijeni.
– Znate kako, ne možete da birate uslove do kraja, nego morate da se uklapate. Mi smo još prije mnogo vremena pozvali građane da se masovno odazovu na popis zato što ne treba da ostavimo drugima da kroje našu sudbinu, bez obzira na tendencije u državnim organima koji imaju za cilj da popisnom operacijom izvede određene rezultate koji bi odgovarali takozvanim nosiocima politike u Sjevernoj Makedoniji – rekao je Stoilković.
Stoilković je pojasnio da, kada govori o „tendencijama državnih organa“, misli na namjeru da se broj Albanaca koji žive u Sjevernoj Makedoniji zadrži na istom nivou, ako ne i poveća u odnosu na prošli popis iz 2002.
– Albanci su, vjeruje se, najbrojnija populacija koja se iz Sjeverne Makedonije iselila, mahom u zapadnu Evropu. Sa druge strane, imate preporuku Evrostata da se popisuje ne samo rezidentno, već i nerezidentno stanovništvo. Kod nas se ne pravi razlika između rezidenata i nerezidenata što je glavni kamen spoticanja kada je riječ o popisu – naglasio je Stoilković.
Ukoliko broj neke nacionalne zajednice u nekoj opštini prelazi 20 odsto, ta zajednica ima određena prava, kao što je pravo na službenu upotrebu jezika i, prema Stoilkovićevim riječima, zbog toga je srpskoj nacionalnoj zajednici u četiri opštine priznata upotreba srpskog jezika.
Stoilković je napomenuo da će prva provjera validnosti popisa biti lokalni izbori, koji slijede.
– Biće to prvi put da glasači nakon glasanja ostavljaju otisak prsta i disproporcija između broja glasača i broja popisanih, u zavisnosti od toga bude li je bilo, može da baci sjenku na rezultate popisa – kaže Stoilković.
Posljednji popis bio je 2002. i trebao je da ponovo bude obavljen 2011, međutim, prekinut je zbog sumnje u falsifikovanje podataka.
Specijalno javno tužilaštvo pokrenulo je istragu 2018. i osumnjičilo bivšeg premijera Nikolu Gruevskog i lidera albanske Demokratske unije za integraciju (DUI) Alija Ahmetija za zloupotrebu službene dužnosti.
I popis koji je počeo 5. septembra zapravo je trebalo da bude obavljen u aprilu, ali je odgođen zbog epidemije virusa korona, a usvajanje zakona o popisu početkom godine, takođe, nije prošlo bez trzavica.
Popis u Sjevernoj Makedoniji više je političko pitanje nego statistička operacija, jer od njegovih rezultata zavisi primjena Ohridskog sporazuma iz 2001, a prema ustavnim odredbama usvojenih pošto je sporazum potpisan stepen prava na koje neka zajednica može računati zavisi od njenog broja.
Premijer Zoran Zaev napomenuo je već da se zakoni proistekli iz Ohridskog sporazuma ne mogu mijenjati retroaktivno i da je popis samo statistička operacija.
Možda vas zanima
Svijet
vremenska prognoza
Sarajevo
Banja luka
Mostar
Tuzla
Bihać
Bijeljina
Zenica
Prijedor
Pale
