PROBLEM „MAMINIH SINOVA“ U HRVATSKOJ! Mladi masovno ostaju živjeti sa roditeljima

T.B./Aloonline.ba | Region ∙ 09.01.22 15:23 ∙ 0

Pretrpani domovi

EPA

Prema najnovijim podacima statističke agencije Eurostata, čak 91 posto stanovnika Hrvatske živi u vlastitoj nekretnini, što je 21 posto više od prosjeka EU i svrstava Hrvatsku u sam vrh, uz Rumuniju, Slovačku i Mađarsku.

Najmanji udio stanovništva koje živi u vlastitoj nekretnini je u Njemačkoj (50.40%), Austriji (55.3%), Danskoj (59.3%) i Francuskoj (64%). Gledajući po državama, ispada da vrijedi pravilo kako u bogatijim državama najmanje ljudi živi u vlastitoj nekretnini, a u siromašnijima najviše.

To nije baš intuitivno, očekivalo bi se da će si u bogatijim državama, u kojima su veće plate, više ljudi moći priuštiti vlastiti stan ili kuću nego u državama s nižim standardom i platama. O čemu se onda radi i zašto su prema ovom pokazatelju Rumuni, Slovaci, Hrvati i Mađari bogatiji od Nijemaca, Austrijanaca, Danaca i Francuza?

Hrvati žive u pretrpanim domovima

Da bi se shvatilo o čemu se radi, treba staviti stvari u kontekst s drugim pokazateljima o stanovanju. Prvo je potrebno znati o kakvim se tačno nekretninama radi i koliko su kvalitetne za život.

Prvi signal da vlasništvo nad nekretninama u kojima se živi ne znači ujedno i kvalitetniji život su podaci o postotku stanovništva koje živi u pretrpanim domaćinstvima. Tu je situacija obrnuta, tj. u bogatijim državama EU manji dio stanovnika živi u pretrpanim kućama nego u siromašnijim državama.

Pretrpanost je najveći problem u državama tzv. Nove Europe, bivšim socijalističkim zemljama, koje ujedno imaju i jako velik postotak ljudi koji žive u vlastitim nekretninama.

U Rumuniji 45% stanovništva živi u pretrpanim domovima, u Latviji 42.5%, u Bugarskoj 39.5%, u Poljskoj 36.9%, a u Hrvatskoj 36.2%. Dakle, iako 91% ljudi u Hrvatskoj živi u vlastitoj nekretnini, svaka treća osoba živi u pretrpanom domu, bilo da je sama površina premala i ima premalo prostorija ili previše članova domaćinstva živi u njemu.

Smatra se da osoba živi u pretrpanom domaćinstvu ako ono nema na raspolaganju minimalan broj soba, zavisno o veličini domaćinstva, porodičnoj situaciji i dobu njegovih članova. Najmanje takvih domaćinstava je u Irskoj, na Malti i Kipru te u Holandiji, gdje manje od 5% stanovnika živi u nekretninama s premalo mjesta za prevelik broj ljudi.

U Belgiji, Finskoj, Španiji, Luksemburgu, Portugalu, Danskoj, Francuskoj i Njemačkoj od 5 do 10% stanovnika živi u pretrpanim objektima. Na nivou cijele EU 17.8% ljudi je živjelo u takvim uslovima 2020., što je povećanje u odnosu na godinu ranije (17.1%), vjerojatno uslijed privrednih problema zbog pandemije covida-19 i uvedenih restrikcija. Taj postotak se prije pandemije neprekidno smanjivao iz godine u godinu, s 18.4% 2011. na 17.1% 2019.

Napredak je ostvaren

U Grčkoj, Litvaniji, Letoniji, Švedskoj, Austriji, Njemačkoj, Danskoj, Finskoj i Belgiji je postotak rastao od 2011. do 2019., ali, osim Grčke, Litvanije i Letonije, ionako se radi o državama s niskim udjelom stanovnika koji žive u pretrpanim domovima. Hrvatska spada među zemlje u kojima se od 2011. udio pretrpanog stanovništva smanjuje, kao i u većini postsocijalističkih država Nove Europe.

Napredak je posebno vidljiv u Poljskoj, koja je 2011. s 47.2% stanovnika koji žive u pretrpanim domovima bila gora od Hrvatske (44.6%), a 2020. je na 36.9%, što je usporedivo s Hrvatskih 36.2%. Smanjenje za 10.3 postotna boda u Poljskoj i 8.4 postotna boda u Hrvatskoj je impresivno za obje države, iako je iz ostalih podataka vidljivo da Poljska gospodarski brže napreduje.

Pad udjela u Mađarskoj s više od 45% na 20% je varljiv jer je 2018. došlo do promjene u metodologiji koju koristi Mađarska pa je tako postotak naglo pao s 40 na 20 posto u jednoj godini, što realno nije moguće, nego se radi o statističkoj iluziji, tj. promjeni metodologije prikupljanja i obrađivanja podataka u Mađarskoj. Ali gledajući pad do 2018. možemo pretpostaviti da je bio ukupno podjednako impresivan kao u Poljskoj i Hrvatskoj.

Mladi ne napuštaju roditelje jer nemaju mogućnosti za to

Drugi signal da situacija u Hrvatskoj nije toliko lijepa je odnos između udjela stanova kao mjesta stanovanja i kuća. Hrvatska ima treći najmanji udio stanova u ukupnom broju objekata za stanovanje, gledano po državama članicama EU, manje od 25%.

To znači da razlog zbog kojeg u Hrvatskoj skoro pola stanovnika živi u premalim nekretninama nije to što dominiraju mali stanovi izgrađeni u doba socijalizma, kada su se masovno gradile jednostavne zgrade s malim stanovima (primjera radi limenke u Novom Zagrebu i hruščovke u Rusiji), nego nemogućnost mladih da napuste roditeljsku kuću.

Hrvatska je zemlja EU s najvećim postotkom mladih od 16 do 29 godina koji još žive sa svojim roditeljima. 91.7% muškaraca i 83.6% žena tih godina još živi u domaćinstvu s roditeljima, što je daleko od prosjeka EU od 73.5% muškaraca i 64.3% žena. Poređenja radi, samo 30-45% mladih oba pola živi u domaćinstvu sa svojim roditeljima u zemljama Skandinavije.

Razlozi su većinom kulturološki, ali postoji i element ekonomskih poteškoća koje onemogućuju mladima u Hrvatskoj da napuste roditeljsko gnijezdo. Zemlje s visokom nezaposlenosti, niskim platama i uopšteno niskim standardom nisu pogodne za selidbu iz roditeljskog doma, dok je u zemljama gdje se lako pronalazi posao to puno lakše. Hrvatska ima i problem „maminih sinova“, tj. mladi se ne žele osamostaliti i napustiti roditeljski dom, ali i nepovoljne privredne uslove te lošu situaciju na tržištu rada.

Statističke podatke treba znati čitati

Situacija u Hrvatskoj nije ni izbliza toliko dobra koliko sugeriše podatak o postotku stanovnika koji žive u vlastitoj nekretnini. Dapače, ostali podaci pokazuju da je toliko veliki postotak ustvari signal korjenitih problema u društvu i privredu. Postotak nije toliko velik zbog toga što većina građana može priuštiti normalne nekretnine za život sebe i svoju porodicu, nego zbog toga što su mnogi mladi prisiljeni ostati u roditeljskim domovima čak i nakon što zasnuju vlastitu porodicu. Sve politike koje umjetno podižu cijenu nekretnina, kao što je program subvencioniranja kamate na kredit za kupnju prve nekretnine, pogoršavaju taj problem, prenosi Index.hr.

Pridružite se našoj Viber zajednici