ISTORIJSKI DAN ZA HRVATSKU Rekorderi u brzini ulaska u evrozonu
Hrvatska je ispunila sve kriterije konvergencije i regulativne zahtjeve za uvođenje evra, i to jedina od sedam zemalja izvan evrozone koje su obuhvaćene Izvještajem o konvergenciji, potvrdile su Evropska središnja banka i Evropska komisija. Zadovoljstvo takvim ishodim izrazila je predsjednica Evropske komisijeUrsula von der Lejen, koja vjeruje da će to ojačati hrvatsko gospodarstvo.
– Manje od deset godina od pristupa u EU, Hrvatska je sada spremna pristupiti evrozoni 1. januara. Uvođenje evra ojačat će hrvatsko gospodarstvo, ali će učiniti i evro jačim. Dvadeset godina od uvođenja prvih novčanica, evro je postao jedna od najsnažnijih valuta na svijetu i povećao blagostanje miliona građana diljem Evropske unije. Evro je simbol evropske snage i jedinstva. Čestitam, Hrvatska – rekla je u svojoj poruci Ursula von der Lejen.
Kriterijum inflacije
Ističući da je ovo „istorijskii dan“ za Hrvatsku, čestitke na „velikom postignuću“ njezinu vodstvu i građanima uputio je i izvršni potpredsjednik Europske komisije Valdis Dombrovskis. On takođe smatra da će koristi od uvođenja evra imati ekonomija i građani Hrvatske, ali „veća i snažnija evrozona ujedno znači globalno jačanje evra“.
Prema riječima izaslanika za ekonomiju Paola Gentilonija, Hrvati se priključuju ostalih 340 miliona građana EU koji već koriste evro, „stabilan kao kamen nakon turbulentnih vremena“.
Kurs i kamatne stope
Kurs kune u odnosu na evro nije znatnije odstupao od vrijednosti utvrđene ulaskom u ERM II, od 7,53450, iako taj mehanizam dopušta oscilacije od 15 odsto u oba smjera. Gotovo fiksni kurs i očekivanja da promjene neće niti biti ujedno su razlog zbog kojeg su europske institucije potvrdile i ispunjavanje kriterija kursa malo prije formalnog dvogodišnjeg isteka članstva u ERM-u II. Kada su posrijedi dugoročne kamatne stope, ESB navodi da su one u referentnom razdoblju prosječno u Hrvatskoj iznosile 0,8 odsto, „što je ispod referentne vrijednosti od 2,6 odsto za kriterij konvergencije kamatnih stopa“.
Najkraći boravak u ERM-u II
Osim četiri formalna kriterija konvergencije, ocjenjuju se i drugi faktori, među ostalim i tržište rada te institucionalno okruženje. Osim Švedske, međutim, nijedna od zemalja koje još nisu uvele evro ne mogu se pohvaliti kvalitetom institucija i upravljanja, a najslabija je u Bugarskoj, Rumunjskoj, Hrvatskoj i Mađarskoj. „To može predstavljati rizik za ekonomsku otpornost i održivost konvergencije“, stoji u izvještaju ESB-a uz objašnjenje da mnogi institucionalni indikatori (pokazatelji upravljanja, percepcija korupcije, izvještaja o konkurentnosti) potvrđuju sliku slabe kvalitete institucija.