HRVATSKA ZAKASNILA, stručnjak savjetuje stanovnicima da PRIPREME NOVČANIKE!

S. A. / AloOnline.ba | Region ∙ 08.02.22 10:18 ∙ 0

Još dodaje da niko neće proći dobro u situaciji

Foto: Printscreen

Vlada Hrvatske je u pomoći privredi u vrijeme korona krize podstakla inflaciju, ali ju je propustila obuzdati na vrijeme, smatra ekonomista Petar Vušković, dodajući kako će evro neznatno uticati na dalje povećanje cijena u državi, prenosi „Net„.

Odavno vidljivo poskupljenje hrane u Hrvatskoj popratila su još neugodnija povećanja cijena goriva, a zatim i energenata, na kraju gasa. Dok preduzetnicima, a od aprila i građanima, budu dolazili sve veći računi, postavlja se sve više pitanja o hrvatskoj ekonomskoj politici.

Ipak, rastuća inflacija nije samo hrvatski problem. Širom svijeta ona je uzela maha i poprimila razmjere koji u nekim zemljama nisu viđene decenijama. Uzroke toga treba tražiti u korona krizi, izazvanoj gotovo potpunim zaključavanjem na proljeće 2020. godine, kad ponude, zbog blokiranog lanca snabdijevanja nije bilo, a potražnja je bujala; ali i u rastu cijena energenata na globalnom tržištu, djelimično izazvanom upravo zatvaranjem.

Ali, kakve će posljedice inflacija ostaviti? Jasno je da rast plata i penzija ne može pratiti rast cijena. Stopa inflacije je, prema posljednjim podacima, već dostigla 5.5 odsto, a pretpostavka je da će rasti i dalje. Dobar dio građana uskoro će morati svaku kunu, ili evro, prevrnuti dvaput i odlučiti hoće li prvo kupiti hranu ili platiti režije, dok preduzetnici razmišljaju, ili su već podigli cijene zbog toga što su im troškovi postali neizdrživi.

Ekonomski analitičar Petar Vušković iz Centra za javne politike i ekonomske analize za „Net.hr“ poručuje kako je država već zakasnila obuzdati inflaciju.

– Prvi pravac je izvršna vlast. Vlada je mogla uticati na način da napravi analizu fiskalnog učinka smanjenja stope PDV-a na hranu ili na energente. Kad smanjujete PDV, koji čini gotovo 60 odsto svih poreskih prihoda, onda imate dublji proračunski deficit nego što je planirano. Vlada je u problemu, jer mora smanjivati prihod kroz proračun, koji je ionako na niskom nivou. Predložio sam i da se građani organizuju, te da kupuju jeftiniju hranu sa sela.

Potom je dodao:

– Drugi pravac je da monetarna vlast, odnosno HNB, podigne stopu obavezne rezerve bankama, gdje one rezervišući sredstva povlače novac iz opticaja ili, pak, operacijama na otvorenom tržištu i otkupom obveznica zapravo se reguliša opticaj novca, a samim tim i kamatna stopa. Monetarne vlasti pojedinih država su išle u korak sa time, pa se najavljuje povećanje kamata na kredite na nivou EU-a. To je izgledno da i nas čeka, ako se opredijelimo za restriktivnu monetarnu politiku – opisao je Vušković.

Pridružite se našoj Viber zajednici