HRVATSKA NE MOŽE DA SE IZVUČE IZ MINUSA: Godinama na grbači Evropske unije!

N. R. / ALOONLINE.BA / | Region ∙ 02.12.21 21:17 ∙ 0

Oslanjaju se na "Pomoć iz inostranstva".

FOTO/PRINTSCREEN

U Saboru je predstavljen prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu.

Na predstavljanju je premijer Andrej Plenković rekao kako je glavni smjer preusmjeravanje s kriznog upravljanja prema konkurentnosti i stvaranju novih radnih mjesta. Sagledavši stavke proračuna, taj novi smjer je jako upitan jer se više radi o proračunu države koja je socijalni slučaj EU, a ne konkurentno gospodarstvo.

Vlada se oslanja na porast pomoći iz EU

Prihodi su planirani na 164.5 milijardi kuna, tj. rastom od 14.19 milijardi kuna (+9.4%), a rashodi na 173.83 milijarde kuna i rastom od 6.46 milijardi kuna (+3.9%), čime bi se ostvario proračunski manjak u iznosu 9.3 milijarde kuna. Time će se manjak proračuna smanjiti sa 17 milijardi kuna 2021., a prema predviđanjima bi Hrvatska već 2024. trebala imati proračunski višak od 1.2 milijarde kuna.

Ono što daje naslutiti kako se vlada planira osloniti na status Hrvatske kao socijalnog slučaja EU je rast stavke prihoda pod nazivom „Pomoći iz inostranstva (darovnice) i subjekata unutar opšteg proračuna“, tačnije prihoda od programa pomoći EU.

Socijalna pomoć iz inostranstva

I prema planu za 2021. „Pomoći iz inostranstva…“, što se većinom odnosi na fondove i programe EU, čine 17.51% prihoda proračuna, tj. 26.6 milijardi kuna.

S druge strane, u rashodima u stavci „Pomoći dane u inostranstvu i unutar opšteg proračuna“, koja se većinom odnosi na pomoći središnje države unutar opšteg proračuna i lokalnim proračunima, jer većina opština u Hrvatskoj nije samoodrživa, 10.7 milijardi kuna se može odrediti kao transferi od Hrvatske prema EU, što se odnosi na „Pomoći temeljem prenosa EU sredstava“ i „Pomoći međunarodnim organizacijama te institucijama i tijelima EU“. Znači, čak ni tih 10.7 milijardi se ne odnosi sasvim na EU nego i na sve međunarodne organizacije kojih je Hrvatska član.

Na prihode od „Pomoći iz inostranstva…“ će otpadati 19.78% prihoda proračuna, što znači da će skoro svaka peta kuna u proračunu biti nekakav oblik pomoći iz inozemstva, uglavnom iz EU.

Socijalni slučaj svejedno u minusu

Čak i u toj situaciji Hrvatska planira 2022. ostvariti proračunski manjak od 9.36 milijardi kuna. Čak i kada svaku kunu u proračunu dobije od EU, Hrvatska se ne može izvući iz minusa. Tek 2024. se planira mršavi plus u proračunu od 1.2 milijarde kuna, ali do te godine se planira i rast pomoći iz mehanizma za oporavak i otpornost od 4.5 milijardi kuna, što znači i da će taj plus u proračunu biti rezultat novca iz EU.

Premijer se svojevremeno hvalio kako je Hrvatska jako dobro prošla u pregovorima o dodjeli sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost iako je istina bila potpuno drugačija. Naime, Hrvatska je „dobro prošla“ isključivo zato što je bila istodobno i jedna od najsiromašnijih članica EU i jedna od ekonomski najpogođenijih korona-krizom. Postala je socijalni slučaj EU i tako nas se i tretira. A premijer Andrej Plenković se hvalio tom činjenicom.

Pridružite se našoj Viber zajednici