Zašto dobijamo rođendansku tortu sa svjećicama?
PIXABAY
Proslava rođendana je stara ideja. Nije tako kako mi to slavimo. Možemo da zahvalimo Egipćanima na rođendanima, Grcima na torti, a Njemcima na zabavi.
Rođendanska torta je definitivno jedna od najljepših uspomena na djetinjstvo – pa, barem bi trebalo da bude, piše N1 Slovenija.
Danas je proslava rođendana događaj koji djeca teško mogu da zamisle bez torte raznih oblika i ukusa, svjećica i poklona. Odakle sve ovo?
Proslavljanje rođendana ima dugu tradiciju među ljudima. Smatra se da je najstariji zabilježen kod starih Egipćana. Vjerovali su da faraoni postaju bogovi krunisanjem. Tako je dan njihovog krunisanja bio „rođendan“ novog boga-faraona.
Kažu da su ovaj njihov koncept usvojili stari Grci, koji su svojim bogovima donijeli darove. Jedna od boginja Artemida, inače poznata kao boginja rađanja, djece, ali i lova i prirode, koja se ponegdje poistovjećivala i sa Selenom, boginjom Meseca, darivala je Grcima okruglu tortu ili tijesto. Na njega su se često stavljale svijeće da bi sijao kao mjesec. Za ovu tortu sa svjećama se kaže da je preteča današnje rođendanske torte.
Tokom vijekova tradicija se preselila sa bogova na ljude, a u srednjem vijeku se u zemljama njemačkog govornog područja slavio takozvani Kinderfest.
Roditelji koji su to mogli da priušte darivali su na današnji dan svoju djecu tortom i svjećicama – po jednu svijeću za svaku godinu života i još jednu kao simbol naredne godine. Iz ovoga se razvila tradicija kolača sa svjećama, koju i danas poznajemo.
Tih dana djeci se nisu davali drugi rođendanski pokloni, već su im se davale samo lijepe želje.
Naročito poslije Drugog svetskog rata, kada je sve više ljudi – barem u zapadnim zemljama – to moglo da priušti, rođendani su postali ono što danas poznajemo: zabave sa tortama, svjećama i poklonima.
BONUS VIDEO:
Možda vas zanima
Razonoda
vremenska prognoza
Sarajevo
Banja luka
Mostar
Tuzla
Bihać
Bijeljina
Zenica
Prijedor
Pale
