ZONE NAJGORIH KATASTROFA Mjesta na kojima se za ŽIVOT BORITE sa svim elementima

ALOONLINE.BA | Razonoda ∙ 03.02.22 18:11 ∙ 0

Stalnu prijetnju predstavljaju vatra, voda, zemlja pa čak i vazduh

Na svakom ćošku naše planete vrebaju neke opasnosti, ali na Zemlji postoje mjesta na kojima za život morate da se borite protiv svega i svačega.

Tamo stalnu prijetnju predstavljaju vatra, voda, zemlja pa čak i vazduh.

Ela Dejvis je za „BBC“ složila listu zona najgorih katastrofa po elementima u prirodi koji prijete.

Voda

Međunarodna pomorska organizacija registrovala je 2012. godine 1051 pogibiju na moru, od čega je direktno od valova stradao samo manji dio. Međutim, pitanje je kako bi statistike izgledale danas s hiljadama migranata koji se svake godine utope po Mediteranu, a i najgore katastrofe odjednom odnose jezive žrtve.

Maldivi su među najugroženijim, i to direktno porastom nivoa mora usljed klimatskih promjena. Zato tu atomizovanu ostrvsku naciju u Indijskom okeanu ponekad nazivaju i „prolaznim ostrvima“.

Najopasniji su cunamiji, koji se u 71 odsto slučajeva pojavljuju po Pacifiku, zbog tamošnjeg „vatrenog prstena“ vulkana i mjesta sudara tektonskih ploča. Ali, potresi cunamije mogu prouzrokovati bilo gdje na svijetu.

Najgori cunami u modernoj istoriji bio je onaj iz 2004. uz obale Sumatre koji je po obalama Indijskog okeana pobio 280.000 ljudi.

A još gore znaju biti poplave. U ljetnoj poplavi na rijeci Jangce u Kini iz 1931. danas se računa da je stradalo 3,7 miliona ljudi, što od utapanja, što od gladi i bolesti koji su uslijedili.

U toj zemlji te u susjednim – Indija, Bangladeš, Indokina – danas žive milijarde ljudi, u pravilu uz najveće rijeke svijeta, a kako se klimatski i meteorološki obrasci dramatično mijenjaju, boraviti uz te rijeke predstavlja sve goru opasnost po život.

Vazduh

Afrika poznaje fenomen nekoliko „jezera ubica“. Samo, kod njih nije voda ono što ubija. Jezero Nios u Kamerunu i jezero Kivu na granici DR Konga i Ruande leže na slojevima ispod kojih je vrlo živahna vulkanska aktivnost.

Posljedično se povremeno događa da iz tla, kroz jezersko dno, a onda i na površinu jezera, prodru ogromne količine ugljen-dioksida. Bez upozorenja donose smrt.

U dvije takve iz 80-ih u Kamerunu je pobijeno oko 1.700 ljudi i 3.500 grla stoke, zbog čega su vlasti morale da smisle i montiraju sistem cijevi i sifona kako bi sigurno odvodile CO2 iz jezera.

Još gora opasnost je prijetila iz jezera Kivu, jer tamo na površinu iz dubine Zemljine kore povremeno curi metan. Tamo se već neko vrijeme radi na projektu kojim bi se taj metan uklanjao cijevima i još pritom koristio za proizvodnju električne energije za milione ljudi.

Što se vjetra tiče, najvjetrovitije mjesto na svijetu je Kejp Denison na obali Antarktika prema Australiji. Tamo, naravno, ne živi niko, za razliku od Haitija koji slovi za najopasnije mjesto u Karibima. Nekoliko je razloga.

Haiti se nalazi tačno na putanji uragana s Atlantika prema Sjevernoj Americi. Zemlja je usto brutalno siromašna i nema se čime štititi. Naselja su uglavnom na naplavnim ravnicama, prirodne barijere poput šuma u pravilu su iskrčene i zato svaki uragan za tu naciju znači novi pokolj.

Pri vrhu najugroženijih je i Vanuatu. Ta mala pacifička ostrvska zemlja 2015. godine je bila najopasnije mjesto na svijetu. Svake godine cikloni ugroze oko trećine stanovnika, a 2015. godine pogodili su ih još i vulkan i potres, sve u samo nekoliko nedjelja. Na kraju je poginulih bilo iznenađujuće malo – njih 11. Razlog je bila pripremljenost u infrastrukturi, uzbunjivanju, organizaciji pomoći nakon katastrofa.

Sušta suprotnost je slučaj ciklona Bola koji je protutnjao Bangladešom u novembru 1970. godine koji je pobio pola miliona ljudi.

Zemlja

Najgori zemljotres u zabilježenoj istoriji bio je onaj magnitude osam koji je 1556. godine uništio provinciju Šanađi u Kini. Procjenjuje se da je pobio 830.000 ljudi.

Potresi su inače najveći suparnici poplavama po ubitačnosti zato što usput mogu biti i okidač za cunami. Jedno od najneslavnijih, najopasnijih mjesta na svijetu je rasjed San Andreas koji prolazi ravno kroz Kaliforniju, tako i kroz urbana područja Los Anđelesa i San Franciska. Na tom mjestu pacifička ploča klizi niz sjevernoameričku ploču i izvor je noćnih mora mnogih Amerikanaca.

Los Anđeles i Tokijo, kao i mnogi drugi po pacifičkom vatrenom prstenu razvili su posebna arhitektonska rješenja kako bi se zaštitili. Na tom obruču se, konačno, bilježi 81 odsto svih najvećih svjetskih zemljotresa. Samo, neke nacije nemaju dovoljno novca da se tako štite.

Prema Atlasu opasnosti od prirodnih katastrofa za 2015. godinu od 10 najugroženijih gradova na svijetu, osam ih se nalazilo u Filipinima, u zemlji kojoj prijeti i pacifički vatreni prsten i to što se nalazi u tajfunskom pojasu.

Vatra

Depresija Danakil u Etiopiji često se naziva „najokrutnijim mjestom na Zemlji“. Razlog je to što je to mjesto sudara tri ploče i što je tamo najveća opasnost na svijetu od izbijanja vulkana.

Usput, to je i jedno od najvrućih mjesta na svijetu s prosječnom godišnjom temperaturom od 34,4°C. Skoro nikakve kiše, krajolik izbušen vulkanima, hidrotermalna polja, slane ravnice, čovjek bi pomislio da tamo ne živi niko.

Ali, tamo živi narod Afar, kao što i inače iz niza egzistencijalnih razloga ljudi imaju običaj da naseljavaju vulkanima i potresima ugrožena područja. Primjer su Pompeji pod Vezuvom, gdje se i danas samo nekoliko kilometara dalje prostire milionski Napulj.

Pa i Meksiko Siti samo je 70 kilometara udaljen od Popokatepetla. Prema „Global volcano model network“, u posljednjih 400 godina kao direktne žrtve vulkana izginulo je 200.000 ljudi.

Indonezija je ipak najugroženija zemlja na svijetu. Tamo je 1815. godine u erupciji Maunt Tambore na ostrvu Sumbava izginulo 70.000 ljudi, a Zemljina sjeverna polutka proživjela je godinu bez ljeta.

Koliko je bilo mrtvih od gladi i bolesti širom svijeta, nemoguće je izračunati.

Masovni „pokolj“ umalo se dogodio i 2010. godine u erupciji Maunt Merapi. Divljale su eksplozije, podigao se monstruozni oblak pepela, ali ipak, umjesto desetina hiljada mrtvih, stradalih je bilo relativno malo, 350, isključivo zbog pravovremene evakuacije.

U 21. vijeku vulkani ipak više nisu glavna prijetnja smrću vrelinom, nego klimatske promjene. Samo u valu vrućine u ljeto 2003. godine, i to samo po Evropi, pomrlo je 70.000 ljudi, a svaka sljedeća godina sve je toplija i toplija.

Pridružite se našoj Viber zajednici