U NJOJ SU ŽIVJELI I UMIRALI KRALJEVI I DALAJ LAME: Drevna palata na vrhu svijeta, simbol tibetanskog budizma!
Posmatrana iz daleka, građevina ostavlja utisak neosvojive stijene. Izgrađena je u gradu Lasa, na vrhu planine Potala, na visini od 3.700 m, na ivici stijene Marpo Ri, čije ime u prevodu znači Crveni brijeg. Palata Potala predstavlja jedan od simbola ovog grada i snagu tibetanskog budizma.
Pisani izvori kažu da je kralj Songcen Gamp u 7. vijeku, ovaj predio izabrao za svoj boravak. Želio je da tu i monasima obezbijedi mjesto za život, pa im je na obliženjem brdu sagradio palatu, tada nazvanu „bijela kraljevska rezidencija“.
Songcen Gamp bio je poznat i po brakovima sa princezama iz Kine i Nepala, a prva od njih – zbog koje je palata prvi put proširena, bila je kineska princeza Ven Čeng iz dinastije Tang.
Do kraja vladavine, Songcen Gamp je izgradio devet spratova palate, sa oko devetsto soba.
Do kraja devetog vijeka Tibetansko kraljevstvo je prestalo da postoji, a palata je prepuštena zaboravu.
Dom Dalaj Lame
Peti Dalaj Lama Lobsang Gjatso (1617—1682) je 1645. godine je naložio renoviranje palate koje je trajalo oko 50 godina. Potala je i nakon tog poduhvata nadograđivana narednih 300 godina.
Potala danas ima 13 spratova, a visoka 110 metara.
Čine je tri dijela: Bela palata, u kojoj je živio Dalaj Lama, Crvena palata u kojoj se nalaze sala za odavanje pošte Budi i sala sa grob-spomenicima umrlih Dalaj Lama, i bijele lamaističke stambene sobe.
Tokom vijekova u okviru kompleksa su podizane brojne građevine, ali sa prvobitnim čine harmoničnu cjelinu.
Sa oko 1.000 prostorija palata predstavljala lavirint beskonačno oslikanih hodnika i bogatih dvorana za molitvu sa skupocenim kipovima i slikama. U Crvenoj palati se nalazi mauzolej u kojem se nalaze balzamovana tijela umrlih Dalaj Lama koji su sahranjeni u pozlaćenim pagodama od kojih je najljepša pagoda petog Dalaj Lame, visoka 15.m, sastavljena od tri dijela: podijum, tijelo i vrh. Ono što karakteriše ovu pagodu je i činjenica da je napravljena od skupocjenog tropskog drveta, ali i to da je obložena sa 4 tone zlata.
Potala je poznata i po freskama koje su napravili tibetski slikari tokom njene izgradnje i kasnijeg dograđivanja. Freske se vide u većim i manjim salama, hodnicima i predsobljima. Ima ukupno više od 10,000 divnih fresaka. One su bogate po sadržini, različite po tematici, dočaravaju istorijske događaje i ličnosti, a i budističke legende, odražavaju građevinarstvo, folklor, sport, zabavu i druge aktivnosti života.
Palata je bila u funkciji sve do kineske invazije 1959. godine kada je Tenzin Gjatso, XIV Dalaj Lama, prebjegao u Daramsalu u Indiji.
Danas je ona muzej, mada i dalje oko nje možete da vidite monahe koji čitaju molitve ili meditiraju.
Godine 1994. Potala je upisana u UNESKO Listu svjetske kulturne baštine.