KLIMATSKE PROMJENE ĆE NAM DOĆI GLAVE! Predstavljen izvještaj koji je STRAŠNO upozorenje!
Skoro 1000 naučnika-volontera iz više desetina zemalja posvetilli su godine istraživanja kako bi predstavili najsveobuhvatniju analizu o uticaju klimatskih promena na nas i našu planetu. Riječ je o drugom dijelu Šestog izveštaja Međunarodnog panela za klimatske promjene (IPCC). Autori su poslali upozoravajuću poruku – porast srednje globalne temperature i posljedični vremenski ekstremi predstavljaju ogromnu opasnost po život na Zemlji, a svako dalje odlaganje klimatske akcije moglo bi da bude kobno po nas, piše Klima101.
„Ovaj izvještaj predstavlja strašno upozorenje o posljedicama neaktivnosti“, rekao je Hoesung Li, predsedavajući IPCC-em. „Pokazuje da su klimatske promjene ozbiljna, rastuća prijetnja našem blagostanju i zdravlju planete. Naše današnje akcije oblikovaće način na koji se ljudi prilagođavaju i način na koji priroda reaguje na sve veće klimatske rizike.“
Drugi dio IPCC izvještaja daje sveobuhvatan uvid u sve snažnije efekte globalnog zagrivanja na prirodu i društvo, kao i buduće klimatske rizike s fokusom na siromašne nacije i marginalizovane zajednice. Stručnjaci su u okviru ovog izdanja takođe proučavali koji su najefikasniji pristupi za adaptaciju na globalno zagrivanje i koje grupe stanovništva i ekosistemi su na najsnažnijem udarcu promjene klime. Ovo su neka od najvažnijih, novih saznanja IPCC-a.
Sve na Zemlji, od najsićušnijih orgnizama do ljudske civilizacije, osjetljivo je na promjene klime
U izveštaju se navodi da čak polovina populacije, između 3,3 i 3,6 milijardi ljudi, živi u područjima koja su „veoma ranjiva“ na globalno zagrijavanje.
Spektar negativnih uticaja klimatskih promjena na nas i naše okruženje širi je nego što su autori Petog IPCC izvještaja iz 2014. bili svjesni. Vremenski ekstremi poput toplotnih talasa i uragana zbog globalnog zagrijavanja postaju sve učestaliji i suroviji, nanoseći veliku štetu infrastrukturi i prirodnim resursima i ugrožavajući zdravlje i živote ljudi. Od 2008, više od 20 miliona ljudi godišnje moralo je da napusti svoje domove usljed razornih poplava i oluja.
Porast srednje globalne temperature primorava životinje i biljke sa kopna da migriraju ka polovima ili na više nadmorske visine, a doo koji ne može da se adaptira na izmenjene klimatske uslove – izumire. Ovaj proces ima mnogo veći odjek u životnoj sredini i može da rezultuje poremećajem lanca ishrane, ali i da naruši osnovne ekosistemske usluge kao što je zaštita obala, podsjećaju u svom radu istraživači.
„Zdravi ekosistemi su otporniji na klimatske promene i osiguravaju usluge od životne važnosti poput hrane i čiste vode“, objasnio je kopredsedavajući druge radne grupe IPCC izveštaja, Hans-Oto Portner.
-Obnavljanjem degradiranih ekosistema i efektivnim i pravičnim očuvanjem između 30 i 50% kopna, svježe vode i okeanskih staništa, društvo može da ima koristi od prirodnih kapaciteta za upijanje i skladištenje ugljenika i možemo ubrzati pomak ka održivom razvoju-, kazao je on i dodao da su finansiranje i politička podrška u ovom poduhvatu ključni.
Dalji porast srednje globalne temperature rezultovaće višim troškovima klimatske akcije
Uprkos tome što određeni napori na polju klimatske akcije postoje, oni su se često ispostavili kao neadekvatni, a ponekad i kao loše isplanirani, konstatuju autori IPCC izveštaja. Neka od obećanja ostala su za sada samo na nivou riječi, umjesto da budu pretočena u konkretna djela koja bi pomogla zauzdavanju porasta srednje globalne temperature – jedno od njih jeste i finansijska pomoć za manje razvijene zemlje.
Čak polovina populacije, između 3,3 i 3,6 milijardi ljudi, živi u područjima koja su „veoma ranjiva“ na globalno zagrijavanje
U slučaju da trenutni planovi na polju emisija gasova sa efektom staklene bašte ostanu na snazi, stotine miliona ljudi iskusiće u budućnosti ekstremne toplotne talase, ekonomski gubici biće nevjerovatni, a mnogi prirodni sistemi doživjeće kolaps. U takvim okolnostima biće mnogo skuplje da se adaptiramo.
Život u dijelovima naše planete postaće praktično nemoguć zbog nepodnošljivih temperatura, nestašica vode i hrane i porasta nivoa mora, samo je jedan od sumornih zaključaka.