DANAS PROSLAVLJAMO MIHOLJDAN: Nikako ne obavljajte kućne poslove, ali evo šta treba da uradite!
Srpska pravoslavna crkva danas obilježava praznik svetitelja i velikog podvižnika hrišćanske vjere Kirjaka Otšelnika koji je u narodu poznat kao Miholjdan.
Miholjdan se kao praznik vijekovima unazad obilježavaju na isti dan (12. oktobra po Gregorijanskom i novojulijanskom kalendaru, a 29. septembra po starojulijanskom), katolici, pravoslavni i protestanti širom Evrope. Po tome je ovaj datum jedinstven među hrišćanima raznih kongregacija.
Prema narodnom vjerovanju, tek posle Miholjdana nastupa prava jesen, iako ona kalendarski već uveliko traje. Oktobarski topli dani vezani za ovaj narodni i vjerski praznik poznati su kao Miholjsko ljeto.
Stari ljudi vjeruju da na Miholjdan ne treba obavljati kućne poslove, usisavati, spremati i slično jer, kako kažu, treba prvo posvršavati sve poslove napolju koji ne mogu da čekaju zimu i hladnoću.
Sveti Kirjak, koga smatraju stubom hrišćanstva i uzorom monaških vrlina. Rođen je 448. godine u Korintu. Otac mu se zvao Jovan i bio je svještenik. Majka mu se zvala Evdokija. Kao mladić je 466. došao u Palestoinu kako bi se posvetio pustinjačkom životu. Godine 486. je napustio Jevtimijev manastir i otišao u Betlehem zbog sukoba sa drugim monasima. Tamo je konačno zaređen za svještenika. Od 530. je uglavnom živio u hermitažima, povremeno iscjeljujući ljude.
Čitajući Sveto pismo, veoma rano je počeo da se divi ustrojstvu spasenja ljudskog roda, a u želji da živi duhovni život, otišao je u Jerusalim i zamonašio se. Posle toga je promijenio nekoliko manastira i posvetio se borbi protiv jeresi.
Iako je cijeli život proveo u strogom postu, predanje kaže da je bio krupan čovjek. Čak je pred kraj života boravio u monaškoj obitelji Svetog Haritona, gdje su monasi jeli jedanput dnevno nakon što padne mrak.
Monasi su ga poštovali jer je tješio i iscjeljivao bolesne i nevoljne.
Doživeo je 109. godinu, a posljednje godine života proveo je u pustinji gdje je i umro.
Miholjdan slave najviše pravoslavni vjernici na primorju, jer je zaštitnik moreplovaca.
U pravoslavnom kalendaru se na ovaj praznik pominje i osvještanje bazilike Svetog Mihaila u okolini Rima, što je i objašnjenje za naziv praznika.