U Indijskom okeanu se nalazi „gravitacijska rupa“, naučnici možda imaju objašnjenje

ALOONLINE.BA | Razonoda ∙ 24.07.23 17:00 ∙ 0

Navikli smo zamišljati Zemlju kao savršenu kuglu, ali to je daleko od istine

Ilustracija

U indijskom okeanu se nalazi „gravitacijska rupa“, odnosno područje gdje je Zemljina gravitacijska sila slabija, njena masa niža od normalne, a nivo mora niži za nekih 100 metara.

Ova anomalija je dugo zbunjivala geologe, a sada su stručnjaci s Indijskog instituta za nauku u Bengaluru pronašli vrlo dobro objašnjenje za njen nastanak – oblake magme koji stižu iz dubine planeta, a koji su slični onima koji dovode do stvaranja vulkana.

Naučnici su putem superračunara proveli simulacije o mogućim nastancima tog područja, i to čak 140 miliona godina unazad. Simulacije su pokazale da je uzrok „gravitacijskoj rupi“ drevni okean koji više ne postoji.

Nestali okean

Navikli smo zamišljati Zemlju kao savršenu kuglu, ali to je daleko od istine. „Zemlja je zapravo kvrgavi krompir“, rekla je geofizičarka Ateri Goš s Indijskog instituta za nauku. „Dakle, tehnički to nije sfera, već elipsoid jer kako se planet rotira, srednji dio se izboči prema van“, dodala je.

Naš planet nije homogen u smislu gustoće i svojstava, neka područja su gušća od drugih, što utieče na Zemljinu površinu i njenu gravitaciju. „Kada biste izlili vodu na površinu Zemlje, nivo koji voda zauzima se naziva geoid, a njega kontroliše razlika u gustoći materijala unutar planeta“, kazala je Goš, a prenosi CNN.

– „Gravitacijska rupa“ u Indijskom okeanu, službeno nazvana donji dio geoida Indijskog okeana, najniža je tačka u geoidu i njegova najveća gravitacijska anomalija. Stvara kružnu depresiju koja počinje tik uz južni vrh Indije i pokriva oko 3 miliona četvornih kilometara. Anomaliju je otkrio holandski geofizičar Feliks Andries Vening Maines 1948. i od tada se smatra misterijom.

Kako bi pronašli moguće objašnjenje, Goš i njene kolege upotrijebili su računarske modele kako bi vratili sat 140 miliona godina unazad i vidjeli kako je tada izgledala planeta.

„Kontinenti i okeani bili su na vrlo različitim mjestima, a struktura gustoće je također bila jako različita“, navodi Goš.

BONUS VIDEO: