STIGLA BABA MARTA Sigurno ste čuli za ovaj izraz, ali da li znate ko je ona?

ALOONLINE.BA | Razonoda ∙ 02.03.23 22:02 ∙ 0

Mart je mjesec koji nam uvijek pripremi nešto neočekivano, posebno u smislu vremenskih neprilika. Zato je ovo doba obilježeno dobro poznatom Baba Martom.

PIXABAY

Svi u narodu, od djece do starijih, znaju za ovu čuvenu staricu koja je sinonim za nagle promjene vremena u martu mjesecu.

Postoje mnoge legende kao i priče iz naroda vezane su za ovo iznenado vaganje toplih i hladnih temperatura, a „Naissus.info“ nam prenosi neke od najzanimljivijih i kako se u narodu obilježava pojava čuvene „Babe“.

Legenda govori o jednoj miloj i dragoj starici koja je predstavljala svoj mjesec, mart. Kada je rimski kralj Numa Pompilije odlučio da ispred njenog mjeseca doda još dva, to je razljutilo staricu i u njoj probudilo žar boga rata Marsa, po čemu je ovaj mjesec i dobio ime.

U narodu se Baba Marta zaista zamišlja poput bakice, jer se priroda ponaša poput čovjeka. Tako, vjeruje se da je Baba Marta zapravo vijesnik proljeća, lijepih stvari, budilnik prirode, osmijeha i lijepog raspoloženja, ali kada to ne vlada zemljom, onda Baba Marta pošalje loše vrijeme, snijeg, hladnoću i slične nepogode, kako bi opomenula svoje unuke da to mora da se održava i da njen mjesec i njihovo ponašanje ne treba da budu išta gori od njene zamisli.

Deda Sječko je drugi naziv za januar mjesec, za kog se vjerovalo da je bio veoma zaljubljen u Baba Martu (mart mjesec). Kao znak njegove ljubavi prema njoj, stalno joj je iznenada slao lijepe pahulje, kojima bi ona ukrasila svoj proljećni dom.

Na pitanje ko je Baba Marta, možda dobijete i malo konkretniji odgovor jednog narodnog vjerovanja. Naime, vjerovalo se da je Ana Perena, koja je rimska boginja vječnosti, regeneracije i obilja, bila i glavna za mjesec mart kada je i slavljena njena dobrota. Svakog marta pozivala je na velika čišćenja i raspremanja, jer je to obilježavalo nove početke.

Naime, ona je predstavljena kao čuvena Baba Marta, ali je bila uvijek raspoložena za šalu i neke manje spletke.

Jedna priča govori o zaljubljenosti boga Marsa u boginju Minervu i kako je pristao na Aninu pomoć da je zavede. Ona mu je prenijela da će ga Minerva čekati na jednom mjestu. Ana se prerušila i čekala da se on pojavi, a kada je došao sav opsjednut ljubavlju prema Minervi, nije ni primijetio sa kime se ljubio dok taj romantičan trenutak nije prekinuo Anin jedva suzdržani smijeh.

Mart je za udate žene bio uvijek tužan, jer su ispraćale svoje voljene muževe u vojsku. U strahu i brizi, pravile su male vunene figurice koje su bile amajlije protiv zlih sila, ali su predstavljale i molbu da Baba Marta ne promijeni raspoloženje i donese im dodatne tegobe.

Martenice su dio tradicije koja se u Bugarskoj i dan-danas praktikuje. To su male vunene lutkice koje su pravljene od crvenog i bijelog konca. Crveni konac štiti od bolesti, dok se za bijelu boju vjeruje da produžava život, pa je ovo česta konbinacija. One mogu biti ukrašene novčićima, biserima ili drugim sitnicama. Takođe se vjeruje da crvena označava proljećno Sunce čiji su zraci crvenkaste boje, dok je bijela boja snijega, pa je idealan opis za mart mjesec, prenosi Telegraf.

Ljudi vjeruju da, ako se cijelog mjeseca nose martenice, godina će biti berićetna, zdrava i uspješna. Pa se njima kite vrata od kuće, kućni ljubimci, drveće, voćnjaci i drugo.

Nose se do prvih znakova početka proljeća, poput pupoljaka, a negdje se za skidanje martenica bira bilo koji dan od 1. do 22. marta. Ako je tog dana lijepo vrijeme, takva će biti i godina.

BONUS VIDEO: