PSIHOLOZI DALI OBJAŠNJENJE Evo zbog čega ne volite da čujete svoj glas na snimku

Ponekad nas prosto uhvati jeza kada čujemo sami sebe. Averzija prema sopstvenom glasu tako je uobičajena da je za nju uveden stručni termin: suočavanje sa sopstvenim glasom.

Zašto se to dešava?

Odgovor na to pitanje često nam se servira u medijima, a polazi od toga da obično čujemo svoj glas dok pričamo. U tom procesu primamo zvuk prenesen spoljnim putem, odnosno protokom vazduha, te zvuk prenesen unutrašnjim putem kroz kosti. Takav provod zvuka kroz kosti dostavlja bogate niske frekvencije koje nisu sadržane u zvuku provedenom putem vazduha. Kada čujemo svoj snimljeni glas bez tih frekvencija, zvuči nam viši i drugačiji. Načelno, razlog zbog kojeg ne volimo svoj snimljeni glas je činjenica da on tada ne zvuči onako kako očekujemo.

Povezanost između glasa i identiteta

Psiholozi nagađaju da upravo ta činjenica stvara u nama jezu i odbojnost prema sopstvenom glasu, zbog raskoraka koji se događa između onoga što čujemo i naših unutrašnjih očekivanja. Ona smatra da naš glas igra veliku ulogu u formiranju identiteta te zbog toga svako od nas osjeća nelagodu kad shvati da mu glas nije onakav kakvim ga zamišlja. Neka istraživanja su pokazala da ta teorija daje tek djelimično objašnjenje. Na primjer, u istraživanju objavljenom 2013. godine učesnici su morali da ocijene privlačnost različitih snimljenih uzoraka glasa. Kad je u te uzorke bio tajno dodan njihov glas, ocijenili su ih znatno višim ocjenama nego kad bi svjesno prepoznali svoj glas. Štaviše, potpuno objašnjenje ovog fenomena može se pronaći u nizu ranijih studija objavljenih prije nekoliko decenija.

Važna uloga vanjezičkih elemenata

Psiholozi Fil Holzeman i Klajd Rozi u svojim eksperimentima 1966. godine zaključili su da se suočavanje s svojim glasom ne javlja samo kao rezultat razlika u očekivanoj frekvenciji nego i kao neobično otkriće koje izlazi na vidjelo nakon spoznaje svega što se može prenijeti sopstvenim glasom. Usljed toga naš glas ne zvuči samo drugačije od naših očekivanja nego i otkriva aspekte naše ličnosti koje možemo u potpunosti sagledati tek nakon što čujemo snimak. Neki od tih aspekata su: nivo anksioznosti, neodlučnost, tuga i ljutnja.

Njihova sljedeća studija pokazala je da su dvojezični ljudi koji su naučili drugi jezik nakon 16. godine života, izrazili više neprijatnosti kad su čuli svoje glasove snimljene na svom prvom jeziku.

Malo je vjerovatno da su drugi u istoj mjeri kao mi iznenađeni visinom tona našeg glasa, a još je manje vjerovatno da oni proučavaju naš glas na isti način kao mi. Mi nemamo običaj da kritički slušamo tuđe glasove tako da je vrlo izvjesno da jedino mi sami razmišljamo o našem glasu.

BONUS VIDEO:

Razonoda

TAMNA STRANA INTERNETA Pet pojmova koje nikada ne treba da guglate

01:00 ∙ Razonoda ∙ 0

MAČKA PRED VRATIMA NOSI POSEBNU PORUKU Nikad je ne tjerajte od sebe, ima važno značenje

19:53 ∙ Razonoda ∙ 0

ISTRAŽIVANJE POKAZALO Ovo je očekivani životni vijek u 2050. godini

19:02 ∙ Razonoda ∙ 0

NE TJERAJTE JE! Šta znači kad vam mačka dođe ispred vrata i neće da ode?

00:30 ∙ Razonoda ∙ 0

PROČITAJTE LISTU NAJČEŠĆIH Ako koristite ovaj PIN mijenjajte ga odmah!

23:59 ∙ IT ∙ 0

„NEVIDLJIVE TABLICE“ Vozači „provalili“ trik kojim izbjegavaju policijske kamere

17:40 ∙ Razonoda ∙ 0

(FOTO) NEOBIČAN HOBI Dragica Trifunović iz Bijeljine skuplja patuljke

14:47 ∙ Razonoda ∙ 0

OVA PRIČA SE KRIJE IZA NUTELE Mnogi nisu ni čuli za porodicu koja je stvorila pravo slatko carstvo, a evo kako je nastao svima omiljeni krem!

14:04 ∙ Razonoda ∙ 0

VIC DANA Čime se bavi roda?

06:00 ∙ Razonoda ∙ 0

(FOTO) OSMO SVJETSKO ČUDO Najveći i najposjećeniji park prirode

01:00 ∙ Razonoda ∙ 0