PRIČA O TIGRICI LJUDOŽDERKI IZ ČAMPAVATA Tvrde da znaju zašto je ubila više od 400 ljudi

ALOONLINE.BA | Razonoda ∙ 26.10.22 13:27 ∙ 0

Priča koja je potresla svijet

PIXABAY

Početkom 20. vijeka u regionu Kumaona lokalno stanovništvo nije smjelo da izađe iz svojih koliba zbog straha od tigra ljudoždera.

Prvi napadi su se dogodilli još krajem 19. vijeka u selu Rupal koje se nalazi u zapadnom Nepalu. Uprkos svojoj nečujnosti i brzini, tigrica je ostavljala krvave tragove za sobom koji je lokalne lovce natjeroa u potjeru. Svaka od njih se završila neuspešno.

Kako su napadi u narednim mjesecima postali sve učestaliji, nepalska vojska je organizovala patrolu koja je pratila tragove i pokušavala da napravi zasjedu – međutim, nakon nekog vremena, životinja je nestala, piše National Geographic.

Tigrovi ubili jednog od najpoznatijih cirkuskih krotitelja na svijetu

Prešavši rijeku Sardu i granicu sa Indijom stigla je do Kumaona, gdje je nastavila da lovi seljane. Uočeno je da je promijenila strategiju lova kako bi se što kraće zadržavala na jednom mjestu i izbjegla hvatanje. Prema nekim izvještajima, tokom dana je prelazila i do 32 km kako bi ubila, a potom bi pobjegla.

Na meti su joj uglavnom bile mlade žene i djeca koja su u šumi tokom dana skupljali drva ili hranu za stoku – ponašanje tipično za tigrove ljudoždere.

Vremenom o njenim napadima se pročulo širom regiona, a svakodnevni život je stao. Ljudi su u strahu od napada odbijali da napuste svoje kolibe.

Šta jednog tigra natjera da lovi ljude?

Do 1907. godine, mještanima je očajnički bila potrebna pomoć. Za slučaj je čuo i Džim Korbet, lovac koji se proslavio vještinama lova i praćenja velikih mačaka.

Ipak, ovo je bila prva mačka ljudožder koju je pratio i to ga je umalo koštalo života.

Dva dana prije nego što je ubio životinju, mlada djevojka iz okoline ČampaVata je nestala. Svi u njenom selu su pretpostavljali ko je krivac, a Korbet je krenuo u potjeru.

Satima je pratio krvavi trag koji ga je na kraju odveo do ostataka Premke Devi.

Zaokupljen stravičnim prizorom raskomadanog tijela, nije ni slutio da ga neko posmatra. Samo nekoliko trenutaka prije nego što je mačka uspjela da ga ulovi ispalio je dva hica iz puške – ispostaviće se da mu je ovo spasilo život.

Odustao je od dalje potjere i vratio se u selo da smisli drugačiju strategiju.

Sljedećeg dana u lovu mu se pridružilo oko 300 seljana, a plan je bio da se organizuje zaseda u dolini rijeke Čampa. Potjera je urodila plodom i mačka je opkoljena. Prvi hitac ju je pogodio u grudi, drugi u rame, a posljednji u šapu.

Za svega par trenutaka lov na „Kraljicu tigrova“ kojoj se pripisuje 436 ubistava je okončan.

Korbet je u narednim godinama nastavio da lovi mačke ljudoždere, međutim vremenom je počeo da shvata prirodu ovih životinja. U jednoj od svojih knjiga je iznio stav da je tigrica iz Čampavata postala ljudožder nakon što je upucana u glavu, zbog čega je ostala bez nekoliko zuba.

Ovo je životinju onemogućilo da lovi, pa je prešla na lakši plijen – ljude.

Danas je ovo mišljenje opšteprihvaćeno jer je u prethodnim decenijama kod mnogih velikih mačaka ljudoždera uočen neki od problema sa zubima zbog kog nisu mogli da love svoj uobičajen plen.

Stoga ne čudi što je Korbet u jednom trenutku riješio da pušku zameni kamerom i podigne svijest o ugroženim životinjama u Indiji – prije svega o tigrovima. Koliko je bio uspješan u tome najbolje govori podatak da je 1968. godine jedna vrsta tigrova dobila ime po njemu – Panthera tigris corbetti.