OBAVEZNO MORA DA BUDE NA STOLU ZA BADNJE VEČE Na Božić tjera zle sile, a poslije služi kao lijek

ALOONLINE.BA | Razonoda ∙ 06.01.23 20:56 ∙ 0

Da li ste znali?

Foto/Pexels.com

Badnje veče karakteriše tradicionalna zajednička večera na kojoj se okupljaju svi članovi porodice. Međutim zbog čega se jede određena hrana? Etnolozi ističu značaj tradicionalnog jelovnika tokom Badnje večere.

Tako, na primjer, uviđa nekoliko osnovnih karakteristika Badnje večeri.

„Na Badnje veće okupljaju se svi članove porodice, a mnogobrojni običaji se tiču i izvjesnih jela koja se moraju ili ne smiju jesti, te se stiče utisak da nose izvjesno simboličko značenje. Od jela se sprema tucani pasulj, kiseo kupus, pita od oraha (ili od višanja u nekim domaćinstvima) i riba“, kaže etnolog Veselin Čajkanović .

U boljevačkom okrugu, sa ove večere ne smije da izostane ni pečena bundeva, koja se jede kako djeca preko godine ne bi imala kraste na glavi. Ovaj običaj postoji i u drugim krajevima našeg naroda. Sa trpeze za Badnje veče ne sme da izostane ni med, koji se jede sa orasima, a posle Badnje večeri se u kući čuva kao lijek.

Tradicionalno, prije nego što otpočne večera, domaćin uzima sito sa orasima, odabere četiri oraha i svaki baci u po jedan ćošak. Ovakav običaj potiče od drevnih narodnih vjerovanja. Naime, orah je hrana zlim silama i lošoj energiji, te se bacanje oraha može tumačiti kao bacanje mamca, koji će sve loše otjerati od domaćina i ukućana, nakon čega bi večera trebalo da protekne u miru.

Međutim, pojedina tumačenja ističu da bačeni orasi odnose i na naše pretke, te da bi ih ovaj čin trebalo umiriti. Zanimljivo je da se po narodnom vjerovanju, orah jede samo za Badnje veče, dok se ostalih dana Božića ne diraju, kako se ne bi patilo od čireva.

Etnolozima je još jasnija simbolika pasulja na prazničnoj trpezi. Naime, vjerovanje koje nam dolazi još od indogermanskih naroda svjedoči o tome da je pasulj omiljeno jelo za duše pokojnika.
Na taj način se, tokom Badnje večeri, uspostavlja simbolička veza sa našim precima, koji upravo preko jela dospijevaju u vezu sa svojim naraštajima, dajući im snagu i podstičući prosperitet.

Sličnu ulogu na večeri igra i med, dok riba ima ritualno značenje, čije porijeklo nije toliko poznato, ali koje se u srednjem vijeku vezivalo za simbol Isusa Hrista.

Ipak, na Badnjoj večeri simboličnu ulogu nema samo hrana, već i piće. Jedan od običaja je da se rakija ili vino ne smije popiti, odnosno sud ne sme ostati prazan, a posljednja čaša se vraća natrag.

Znamo da vino simboliše krv, te je ovaj običaj veoma jasan, posebno ukoliko se doda činjenica da se vino sa stola ne smije prosipati ili bacati.

Za vrijeme jela ne ustaje niko, ukućani čekaju jedni druge, i tek kada svi završe sa objedom, ustaje se u isti mah, te je veoma važno da tokom ovog perioda porodica bude na okupu i složna.
Na taj način Badnje veče je jedan izvesni pomen precima, kojima mnogo dugujemo, ali i podsjećanje na to koliko je važna porodica i sloga u njoj.

BONUS VIDEO: