NEUMORNI PUTNIK Stribog: Bog vjetra i vazduha i veliki ratnik iz slovenske mitologije
FOTO: PRINTSKRIN
Neumorni putnik koji se lako prebacuje sa jednog mjesta na drugo, opis je ovo za Striboga, slovenskog boga vjetra, vazdušnog prostranstva i šume, bog vjetra i šume.
Stribog je zamišljan kao moćni, streloviti vjetar. Pojavljivao se nekad silovito i razorno, a ponekad blago i plodonosno, pripisivan mu je nestalan karakter, koji je prelazio od bijesa do dobroćudnosti.
Tako se zimi ispoljavao nemilosrdno – zamrzavao vodu, nanosio snijeg na kuće i puteve i kažnjavao hladnoćom. Suprotno ovakvom ponašanju, Stribog je u proljeće radovao ljude šaljući im, na krilima povjetarca, boginju Vesnu, koja im je darovala novi život i raskošnu ljepotu, zaodjenuvši im okolinu u zeleno, cvjetno i mirišljavo ruho.
Stribog je bio i ratnik, poput Svetovida, Gerovita i Triglava. Od njih se razlikuje po tome što ima krila. Ona mu omogućuju da brzo prelazi ogromna prostranstva na zemlji, ali su mu služila i za prenošenje duša umrlih u drugi svijet, za što je bio zadužen.
Vjetrilo ili Stir su još neki od naziva za Striboga. On je jedan od vrhovnih bogova staroslovenske kulture. Stribog se rodio, kao i bog Semargl, iz iskre koje su bljesnule od udara čekića boga Svaroga o sveti kamen Alatir. Postoji i druga verzija koja tvrdi da se Stribog rodio iz disanja velikog boga Roda – prvog boga u hijerarhiji slovenskih bogova. Stribog ima dva brata Semargla i Dažboga. Zajedno sa svojom braćom, slovenski bog Stribog je učestvovao u Ratu početka, u kojem je on pobijedio Černoboga. Poslije se borio protiv strašnog Skipera, zajedno sa Perunom, a takođe je pomogao Horsu u njegovoj borbi s Mjesecom. Stribog je bog-vojnik, koji je učestvovao u svim ljutim bojevima među bogovima, i uvijek je izlazio kao pobjednik. Drevni Sloveni su ga smatrali kao boga vjetra. Ponekad su ga u narodu zvali i Odnositeljem bogatstva, zato što je božanstvo bilo temperamentno i moglo je u naletu bijesa uništiti usjeve. Kako je Stribog bio bog vjetra, vladao je vazdušnim prostranstvima i prema tome potčinjavale su mu se i ptice. U zemaljskom svijetu, tj. na zemlji, Stribog je imao svoje fizičko tijelo – to je ptica Stratim – burevijesnica.
Sloveni su Striboga predstavljali kao sjedokosog imućnog starca, koji je obučen u tamnoplavu odjeću i u ruci drži zlatni luk. Po legendi, živio je na kraju svijeta i zato je rijetko bio u društvu drugih bogova, dolazio je samo u slučaju ako im je bila potrebna pomoć za pobjedu u ratovima. Striboga su najviše poštivali zemljoradnici, zato što su vjerovali, što nevrijeme i kiša, koji su natapali biljke i vlažili zemlju, dolaze samo po milosti boga Striboga. Vjerovali su da on tjera kišu svojim disanjem u te krajeve gdje su se najviše njemu molili. S posebnim poštovanjem prema Stribogu odnosili su se i mornari, čiji je život na moru direktno zavisio od jačine vjetra. Njegovi poklonici su mu dizali hramove, najčešće na obalama rijeka i mora. Jedan od takvih najpoznatijih hramova nalazio se na ušću Dnjepra, na malom ostrvu Bjerezanj. Svaki trgovac moreplovac smatrao je svojim dugom dati bogati dar, kako bi njihovi brodovi imali dobar vjetar i čisto nebo. Stribog je imao i nekontrolisanu silu. Javljao se predvjesnikom haosa, a u isto vrijeme bio je oličenje mudrosti življenja. Nekada je bio zao i na zemlju je padao grad i puhala bura, a u drugim slučajevima, za svojih dobrih dana, vjetar je vodio brodove, kako bi nesmetano doplovili u luke, tjerao je grad da ne uništi usjeve.
Stribogova djeca su – Posvist, zaštitnik bure i hladnih vjetrova, Pagoda, zaštitnik prijatnog i umjerenog vremena, i Podaga, zaštitnik vrućeg i suvog vjetra. Stribogova supruga je Burja – boginja vjetra.
BONUS VIDEO:
Razonoda
vremenska prognoza
Sarajevo
Banja luka
Mostar
Tuzla
Bihać
Bijeljina
Zenica
Prijedor
Pale
