GOOGLE, META I TWITER pod velikim pritiskom zbog rata u Ukrajini, a NJIHOVI SLJEDEĆI POTEZI mogli bi biti presudni

M.D./ALOONLINE.BA | Razonoda ∙ 01.03.22 14:28 ∙ 0

Zapadni zvaničnici u isto vrijeme inzistiraju na tome da Meta, Twitter i ostali blokiraju ruske državne medije

Ruski napad na Ukrajinu veliki je geopolitički trenutak za neke od najvećih tehnoloških kompanija na svijetu te se njihove platforme polako pretvaraju u bojna polja u digitalnom informacijskom ratu.

Prošlih nekoliko dana tako smo gledali kako kompanije poput Googlea, Mete i Twittera počinju koristiti svoju moć nakon što su se našle pod unakrsnom paljbom zahtjeva sa svih strana informacijskog ratišta. Proše sedmice Ukrajinci su od Applea, Mete i Googlea tražili da ograniče svoje usluge u Rusiji, nakon čega su Google i Meta blokirali reklame koje su objavile ruske državne medijske kompanije. Googleov Sundar Pičai takođe je zvaničnicima EU-a objašnjavao načine na koje se mogu suzbiti ruske informacije.

Telegram, koji se jako često koristi u Rusiji i Ukrajini, zbog širenja informacija zaprijetio je gašenjem kanala vezanih uz rat u Ukrajini. Twitter je na kraju objavio da će označavati sve objave koje dolaze iz ruskih državnih medija dok su Meta i YouTube najavili ograničenje pristupa tim kompanijama širom Evropske unije.

Mnoge kompanije koriste ovaj rat za obnovu reputacije, pogotovo zato što se već godinama nalaze pod nišanom zbog kršenja privatnosti, dominacije tržištem i širenja toksičnog sadržaja. Dobili su priliku dokazati da svoju tehnologiju mogu koristiti i za nešto dobro. Put do iskupljenja, doduše, nije lagan.

Problem je to što svaki pogrešan korak može imati visoku cijenu – Evropa i SAD mogu ih prisiliti na još oštriju regulaciju poslovanja dok ih Rusija može potpuno blokirati, piše New York Times.

Ako Google, Meta, Twitter i ostali ne poduzmu konsolidirane poteze, mogli bi biti optuženi za premalen doprinos ili licemjerje. Rezanje prevelikog broja informacija i usluga moglo bi takođe utišati Ruse koji koriste društvene mreže i ne slažu se s državnom propagandom.

‘Ove kompanije žele sve koristi od monopola svjetskih komunikacija bez odgovornosti koju donosi uplitanje u geopolitiku i biranje strana’, rekla je Jejl Eisenstat sa Instituta Bergruen u Los Anđelesu, bivša voditeljka Facebookovih operacija za integritet izbora. Prema njenim riječima, tehnološke kompanije nalaze se u situaciji u kojoj ‘ne mogu izvući tanji kraj’.

Prema bivšoj članici Evropskog parlamenta Marietji Šake, tehnološke kompanije poduzimaju vrlo blage korake, što predstavlja problem zato što sukobi postaju sve ozbiljniji. Google je usljed nastavka ruskih vojnih operacija u Ukrajini obustavio objavljivanje situacija o prometu zato što oni mogu pružiti informacije o mjestima na kojima se ljudi okupljaju. Facebook je takođe objavio da je ugasio kremaljsku influencersku i hakersku kampanju koja je ciljala građane Ukrajine.

Twitter je u ponedjeljak počeo označavati sadržaje koji imaju poveznice s ruskim državnim medijima. Od početka rata u Ukrajini korisnici su, prema Twitteru, objavili poveznice na državne medije oko 45.000 puta dnevno. Šake, koja sad radi u centru za kibernetičke odredbe na Stanfordu, kaže da te mjere nisu dovoljne. Kompanije ‘moraju blokirati rusku propagandu i uspostaviti jasnija pravila, vezana uz vjeru u ljudska prava i demokratiju, koja se mogu primijeniti i na drugim mjestima’.

‘Intervencije koje se poduzimaju pod velikim pritiskom takođe podcrtavaju stvari koje jako dugo nisu obavljene’, kaže Šake.

Drugi stručnjaci takođe upozoravaju na negativne posljedice blokiranja društvenih mreža u Rusiji. ‘Riječ je o najvažnijim mjestima za javnu debatu’, rekao je Andrej Soldatov, ruski novinar i stručnjak za cenzuru. ‘Niti jednom Rusu neće biti drago vidjeti blokadu cijelog Facebooka’, dodao je. Dobar primjer toga je Telegram jer se u Rusiji i Ukrajini trenutno koristi za dijeljenje slika, videa i informacija o ratu, ali odnedavno je postao terenom za borbu dezinformacijama.

Telegram pod pritiskom

Pavel Durov, osnivač Telegrama, objavio je da razmišlja o blokiranju nekolicine kanala vezanih uz rat na teritoriji Ukrajine zato što potiču sukob i etničku mržnju. Korisnici su burno reagovali, tvrdeći da Telegram nudi nezavisne informacije, što je Durova nagovorilo da odustane od tog plana.

U Meti, koja kontroliše Instagram i WhatsApp, situacija je, riječima dvojice anonimnih zaposlenika, ‘haotična’ zbog hrpe ruskih dezinformacija koja se širi njihovim aplikacijama. Ruski stručnjaci koji rade u Metinom timu za sigurnost, a koji prepoznaje i odstranjuje sponzorisane dezinformacije s Facebooka i Instagrama, neprestano rade te često komuniciraju s kolegama iz Twittera, YouTubea i ostalih kompanija.

Metin sigurnosni tim proveo je jako puno vremena raspravljajući o blokadi Sputnika i RT-a. Druga opcija bilo bi označavanje njihovih objava kako bi korisnici jasno mogli vidjeti otkud dolaze. RT i Sputnik su ‘ključni elementi u ruskom ekosustavu dezinformacija i propagande’, tvrdi se. Metini direktori odbijali su odobriti ove poteze ističući da bi tako razljutili Rusiju. Nakon što je rat započeo Nik Kleg je potvrdio da će kompanija blokirati pristup RT-u i Sputniku u EU.

Tehnološke kompanije danas se suočavaju s dvije vrste zahtjeva – Rusija od njih traži cenzuru objava koje šire informacije unutar države. Moskva je već ograničila pristup Facebooku i Twitteru, a na meti bi se uskoro mogao naći i YouTube. Rusija je u početkom sedmicea takođe od Googlea tražila da blokira reklame vezane uz rat, što je slijedilo nakon što im je u nedjelju naređeno da odblokiraju državne medijske kuće koje obavještavaju o stanju u Ukrajini.

Zapadni zvaničnici u isto vrijeme inzistiraju na tome da Meta, Twitter i ostali blokiraju ruske državne medije i propagandu. Vođe Estonije, Latvije, Litvanije i Poljske pisali su Meti, Googleu, YouTubeu i Twitteru tražeći da blokiraju račune koji pripadaju ruskoj vladi i njihovim službenim medijima.

‘Pružatelji online platformi i tehnološke kompanije moraju zauzeti stav dok autoritativni režimi koriste otvorenost našeg društva kao oružje za potkopavanje mira i demokracije’, piše u pismu.

Pridružite se našoj Viber zajednici