ZAŠTO SE BAŠ ZA VASKRS FARBAJU JAJA? Tradicija koja se i dan danas poštuje

M. L. /ALOONLINE.BA/ | Razonoda ∙ 12.04.22 21:40 ∙ 0

Kako napraviti ono najljepše jaje

Foto: Pixabay

Vaskršnjim jajima, raznobojno ukrašenim i išaranim, ne raduju se samo dijeca. Svako voli da u nedjelju “baš njegovo bude najjače”, razbije sva “protivnička” i iz okršaja izađe kao pobjednik.

I onaj kome je jaje razbijeno, neće se ljutiti jer Vaskrs je – najveći hrišćanski praznik!

Zbog čega se farbaju Vaskršnja jaja?

Tradicija farbanja jaja veoma je stara i potiče iz prethrišćanskog perioda, dakle još i prije Hrista i njegovog stradanja. Naime, jaja su oduvijek bila simbol rađanja i pobjede nad smrću – kada se ljuska slomi, iz jajeta izlazi novi život.

U kontekstu Vaskrsa, bojenje jaja se prvi put pominju u 12. a u Srbiji u 16. vijeku

Postoje brojna narodna predanja o vezi sa ovim običajem. Jedno od njih, govori o stražarima koji su čuvali Hristov grob i tu jeli pečenu kokošku. Jedan od njih se stalno plašio da bi Hrist mogao da oživi, zbog čega su ga drugi stalno ismijavali. U jednom trenutku su mu rekli da će se to dogoditi kada pečena kokoška koju su jeli poleti i snese crveno jaje. Tog trenutka, to se i desilo, a Hrist se uzdigao i poletio ka nebu.

Po drugoj priči, farbanje jaja se vezuje za legendu o Mariji Magdaleni. Ona je došla u Rim da propovjeda Hristovo Jevanđeljenje i stigla je i do cara Tiberija kome je na poklon donijela korpu jaja. Car nije vjerovao u Hristovo vaskrsenje i rekao je da bi to bilo, kao kad bi bijela jaja u korpi promjenila boju. Marija Magdalena je na to rekla: “Hristos Vaskrse”, a sva jaja u korpi postala su crvena.

Ipak, postoje i legende koje čin farbanja jaja vezuju za događaje prije Hristovog vaskrsenja. Jedna stara priča kaže da je ispod krsta na Golgoti, na kojem je razapet Hrist, bilo grličino gnijezdo. Krv je poprskala jaja u gnijezdu i obojila ih crvenom bojom, pa od tada hrišćani obilježavaju dan Hristovog stradanja farbanjem crvenih jaja.

U nekim dijelovima Šumadije, stari pričaju priču o ženama koje su bojenjem jaja spasle Isusu život od vojnika koji su ga jurili. One su vidjele Hrista kako bježi pa su, da bi omele gonioce, brzo ofarbale i išarale jaja. Vojnici su zastali u čudu jer nikada ranije nisu vidjeli takav običaj, a Isus je pobjegao. Bog ih je tada blagoslovio, pa se jaja od tog dana farbaju.

Bilo kako bilo, simbolika svih priča je ista – jaja se na Veliki petak farbaju u spomen na nevino prolivenu krv i vaskrsenje Hristovo.

Zašto vaskršnji zec, a ne vaskršnja kokoška?

Iako bi mnogo logičnije bilo da uz vaskršnja jaja “ide” i vaskršnja kokoška, na ovaj praznik jaja “nosi” zec.

Iako ova životinja nema nikakve veze sa crkvom, pa ni sa vaskrslim Isusom, posljednjih decenija je postala najprepoznatljiviji simbol Vaskrsa, čak i u našim krajevima. Odakle zec u čitavoj priči?

Zeca možda nema u Bibliji, ali su zato paganska vjerovanja prepuna priča o njemu. Izvorni “vaskršnji zeka” simbol je plodnosti i ponovnog rađanja

Njegovo spajanje sa jajima i Vaskrsom vjerovatno se odigralo početkom XVI vijeka u Njemačkoj gdje postoje zapisi o tome koliko su djeca željno iščekivala dolazak “Oschter Haws-a” – zeca koji na vaskršnje jutro polaže obojena jaja u gnijezda.

Ovaj običaj njemački doseljenici prenijeli su u Ameriku početkom XIX vijeka, a globalizacija, masovna kultura i industija zabave su posljednjih decenija učinili ostalo – “Oschter Haws”, “Easter Bunny”, ili Vaskršnji Zeka, postao je tako najveći komercijalni simbol Vaskrsa.

Pridružite se našoj Viber zajednici