ČUDO ŽIVOTA! Petnaest magičnih stvari koje bebe rade u maminom stomaku

1. Uči da razlikuje glasove – Koliko god čudno zvučalo, materica je prvo okruženje za učenje za bebu. Tamo ona uči da čuje i razlikuje zvukove, glasove. Beba prepoznaje majčin glas odmah po rođenju. A ako joj je tata pjevao pjesme i čitao bajke, onda će prepoznati i njegov glas.

2. Igra se – Kako može beba da se igra i čime u tako skučenom prostoru? Lako! Beba može da se igra pupčanom vrpcom, sopstvenim rukama i nogama, prstima. Ponekad mama to čak osjeti – kad bebica vuče pupčanu vrpcu. A ako nije sama u stomaku, onda ima još kreativnijih ideja za igranje.

3. Štuca – Zašto se to dešava, ljekari još uvijek ne znaju. Ali činjenica je da bebe štucaju, i to ponekad tako intenzivno da to osjeća i majka. Ponekad intrauterino štucanje može biti alarmantan simptom i tada je potrebno posjetiti ljekara.

4. Diše – Kako bebe dišu u maminom stomaku? Naravno, kroz pupčanu vrpcu koja ih snabdijeva kiseonikom. Ali u isto vrijeme, beba trenira svoj još nezreli respiratorni sistem: imitira udisaje i izdisaje, uvlačeći amnionsku tečnost u nos. Zbog toga, nakon rođenja, tečnost može da joj izađe iz nosa.

5. Njuška – Čulo mirisa kod bebe se razvija mnogo prije rođenja. Naučnici kažu da je u stanju da razlikuje ukus hrane koju mama jede. Ako mama voli luk, onda je velika vjerovatnoća da će ga i beba voljeti. Ona čak može i da osjeti miris dima ako neko puši u blizini trudnice.

6. Zijeva – Ovo je snimljeno ultrazvukom – da, beba ne samo da spava i budna je, već i zijeva, baš kao odrasli. I to uopšte ne znači da u tom trenutku želi da spava. Naučnici vjeruju da je zijevanje povezano sa razvojem bebinog nervnog sistema. Što je bliži termin porođaja, beba manje zijeva.

7. Pravi grimase – Do trećeg trimestra beba će savladati 19 pokreta lica. Postoji samo jedan način da naučite kako da kontrolišete mišiće lica, a to je da pokušate. Upravo to i radi beba – pravi grimase dok je ne vidi nilo. Osim specijaliste za ultrazvuk.

8. Plače – Ovaj plačni izraz malog lica ne možete pobrkati ni sa čim – da, beba plače, ali bez suza. Pored toga, naučnici su uspjeli da uhvate zvukove koje beba proizvodi u isto vrijeme. I da, to su jecaji prigušeni plodovom vodom. Ali istraživači još nisu otkrili uzroke intrauterinog plača.

9. Sisa palac – Ako uspjete da uhvatite ovaj trenutak na ultrazvuku, odmah će vam biti jasno da li će beba biti ljevoruka ili desnoruka. U većini slučajeva, ovo je „odlučeno“ već u materici. A sisanjem prsta bebe se smiruju, u tom slučaju im prst zamjenjuje majčinu bradavicu.

10. Osjeća ukus – Čulo ukusa na bebinom jeziku formira se već u devetoj nedjelji trudnoće. Mnoge mame su u zabludi kada vjeruju da dijete prvi put proba hranu kada mu je one daju. Gutajući amnionsku tečnost, beba proba ono što jede njena majka. Tako joj određena hrana postaje omiljena.

11. Sanja – Pomislićete, o čemu beba može da sanja kada još ništa nije vidjela niti iskusila, bukvalno. Međutim, studije tvrde da bebe ipak imaju snove: prolaze kroz fazu REM sna, što pokazuju pokreti njihovih očiju. Ali o čemu se radi u tim snovima, nije poznato.

12. Pleše – Beba uči da kontroliše svoje pokrete tako što ona uči da se kreće u ritmu muzike. Da, naravno da čuje. Muzički ukus djeteta formira se na osnovu toga koje pjesme često sluša dok je u materici. Bebe su uglavnom muzikalne po prirodi.

13. Reaguje na udarce – Ako se potapšete po stomaku, beba će vam uzvratiti udarac. Neće se to desiti svaki put, ali često hoće. Haptonomija je zasnovana na ovoj sposobnosti djeteta – metodi podučavanja matematike i prije rođenja: kucnite nekoliko puta po stomaku, a zatim izbrojte koliko će puta beba učiniti isto, ali iznutra.

14. Dodiruje se – To je jedini način da beba postane svjesna svog tijela. Tako saznaje da ima ruke, noge, dodiruje lice i uopšte sve što može da dohvati.

15. Nervira se – Prije svega, ona upija stres koji mama osjeća. Naučnici su čak otkrili obrazac: što češće dijete dodiruje lice lijevom rukom, to je jači stres koji doživljavaju i majka i beba. Ali to može da utiče na rast i razvoj djeteta, čak i na njegovu sklonost ka depresiji u odraslom dobu.