DANAS NAM ZVUČE SMIJEŠNO ILI ČAK POGRDNO, ALI NEKADA NIJE BILO TAKO! Kakva prezimena najčešće SREĆEMO na Balkanu!

M.D./ALOONLINE.BA | Razonoda ∙ 15.01.22 16:49 ∙ 0

Danas vulgarno zvuče, a nekada nisu imala takvo značenje

FOTO/UNPLASH

Kada je riječ o Srbima najčešće vam se može desiti da upoznate nekoga ko se preziva Jovanović, Stojanović, Petrović i Đorđević. Međutim, ima i onih koji nose malo manje uobičajena prezimena, kao što su Nedoklan, Smrzlić, Studen i Krešoje.

Prezimena se tek od 1842. godine, naredbom kneza Aleksandra Karađorđevića, uvode kao obavezan vid identifikacije. Ranije prezimena nije ni bilo, već su umjesto njega Srbi i narodi sa Balkana dodavali naziv plemena iz kojeg potiču. Prezimena su najčešće nastala po imenu oca, ali i po zanimanju roditelja, mjesta u kome je porodica živjela, kao i po očevom nadimku.

Tako su Srbi u Budimu nosili prezimena poput Gužva, Debeljković, Erceglija, Živin, Kljakavi, Kobila, Tot, ali i Majstor, Mali, Šteta, Čupavi i Čarapa.

Neobična su i prezimena porijeklom iz Hercegovine, a koja se mogu čuti i u Srbiji. Takva su na primjer: Agbaba, Guzina i Guzičić, Istinić, Prdić, ali i Zaklan i Prdavica.

Tu je i prezime Habenšus, Avram, Tupeša, ali i Jakuš, Šipka, Kartal, Bencuz i Drakul. Može zvučati smešno i kada se nekome predstavite, pa uz svoje ime glasno izgovorite prezime Zvijer, Osoba, Četnik, Kuga, Dronjak ili pak Bu.

Ima i onih koja danas zvuče vulgarno kao što su Špička, Kenjalo, Kurić i Karagaća. Međutim, ona su ranije imala drugačije značenje.

Pridružite se našoj Viber zajednici