(FOTO) „PISANA RIJEČ OSTAJE, A SVE OSTALO SE GUBI“ Književnik Uglješa Kesić za AloOnline: Knjiga se pritajila i čeka pogodan trenutak da se vrati na pijadestal koji joj pripada
Stihovi su banjalučkog književnika Uglješe Kesića, koji se nakon dvije knjige pjesama za odrasle „Zažmiri“ (2018) i „Noć kad su palili knjige“ (2021) okušao i u književnosti za djecu.
Prvenac, zbirka pjesama „Vilenjak Jan“ je, kako kaže, dugo rasla u njemu, te predstavlja nastavak djetinjstva generacije kojoj je rat prekinuo bezbrižno odrastanje.
– U zbirci “Vilenjak Jan” bavim se lijepim temama koje bismo svi trebalo da poštujemo i da ih se pridržavamo, a to su: ljubav, prijateljstvo, pomaganje drugima koji su u nevolji i jednostavno svim onim temama koje su univerzalne za lijepo i zdravo odrastanje. Svakako da treba da ih se uvrsti u dječiju književnost, jer svi smo svjedoci da se u današnje vrijeme vrednuju nekakve druge stvari, a da su ovakve normalne stvari jednostavno gurnute u zapećak. Ne dozvolimo da nam se djeca izgube u današnjem svijetu drugačijih vrijednosti – rekao je Kesić.
Nakon knjiga za odrasle, odlučili ste da se upustite u svijet književnosti za djecu? Kako je došlo do tog? Sa ove tačke gledišta, smatrate li da je teže pisati za najmlađe čitaoce?
Da. Nakon prethodne dvije knjige koje sam napisao za odrasle odlučio sam da zakoračim u čarobni i nježni svijet dječije knjževnosti, jer znam senzibilitet dječijih duša.
Pitali ste me da li je teže pisati za mališane? Pa, reći ću Vam iskreno da jeste, jer potrebno je pogoditi onu tanku liniju između mašte i realnosti da bi dječici zadržao pažnju, a ako to uspiješ, oni te vječno zaključaju u svoja srca.
Kome je (za skoji uzrast) namijenjena Vaša poezija?
Knjiga „Vilenjak Jan“ je namijenjena svoj djeci ovog svijeta, ali i svim mamama, tatama, bakama i dekama koji bi željeli da malo pobjegnu od svakodnevnih problema i da zajedno sa mališanima uživaju u svijetu dječije poezije.
Radite kao prosvjetni radnik. Kako, generalno, ocjenjujete želju današnje djece za čitanjem? U čemu je razlika između Vas (perioda kada ste bili u njihovim godinama) i današnje djece?
Tačno, ja sam po struci prosvjetni radnik (profesor istorije), a sama želja za čitanjem među učenicima je skoro ugašena i rijetko ko čita. Današnja djeca su više okrenuta tehnologiji i sada se vrednuju i njihovu pažnju zaokupljuju nekakve nove „vrijednosti“ koje će, bar se nadam, izgubiti bitku sa knjigom jer pisana riječ ostaje, a sve ostalo se gubi.
Velika je razlika između ovih sada generacija i moje generacije jer mi smo imali više djetinjstva i više mašte. Moja generacija je stvarala sebi idole u vidu pjesnika, pisaca i slikara, a današnja djeca to ne čine – nažalost.
Duško Radović je rekao da za djecu treba pisati isto kao i za odrasle, samo malo bolje. Koje teme danas privlače najviše pažnje najmlađih čitalaca?
Veliki Duško Radović kojem će uskoro da se obilježi 40 godina od smrti (preminuo je 16.8.1984. godine) je bio sasvim u pravu kada je to rekao. Pažnju današnje djece najčešće privlače bajke, ali i to kako to da mi „veliki“ imamo toliko mašte, pa recimo kod nas postoje i vilenjaci, patike koje pričaju itd.
Svjedoci smo da su djeca savremenog društva, nažalost, više okrenuta tehnologiji (telefonima, igricama…) Gubi li knjiga bitku u ovom slučaju? Kakva su Vaša zapažanja?
U današnje vrijeme smo svjedoci da svi svakim danom postajemo robovi tehnologije. Primat su preuzeli, kao što ste dobro primijetili, telefoni, video-igrice itd, ali vjerujem da se knjiga pritajila i da samo čeka pogodan trenutak da se vrati na pijadestal koji joj pripada.
Jedna pjesma iz Vaše knjige nagrađena je priznanjem „Musa Ćazim Ćatić“. Koliko Vas je ova nagrada, uslovno rečeno, ohrabrila da ispišete cijelu knjigu pjesama za djecu?
Dobitnik sam nagrade „Musa Ćazim Ćatić“ i reći ću vam iskreno da je mene lično ta nagrada itekako ohrabrila i dala mi krila. No, međutim, ja sam još dok je korona trajala putem video snimaka pokušavao da djeci odvratim misao od pošasti koja nas je na svu sreću prošla i tada je „u letu“ nastajala zbirka „Vilenjak Jan“.
Postoji li neka nagrada koju priželjkujete ili Vam je najveće priznanje ono koje dobijate od čitalaca?
Lično nisam od onih koji konstantno učestvuju na konkursima pa sam se tako i na ovaj prijavio na insistiranje moje voljene supruge Tamare i hvala joj na tom jer sam dobio potvrdu kvaliteta moje poezije. Mada, sijaset nagrada ne može da kupi jedan dječiji osmijeh tako da sam ja više pristalica nagrade čitalaca.
Biografija
Uglješa Kesić rođen je 1.10.1980. godinе u Banjaluci. Osnovnu, srednju školu i Filozofski fakultet završio je u rodnom gradu. Poezijom se bavi već deset godina. Zastupljen je u više zbirki poezije od koje su najznačajnije „Drinski književni susreti“ i „Čuvari detinjstva“.
Iza sebe ima dvije odštampane zbirke pjesama: „Zažmiri“ 2018. godine i „Noć kada su palili knjige“ 2021. godine.
Poezija mu je prevedena na mađarski jezik.
Član je udruženja književnika Republike Srpske i dobitnik је nagrade Musa Ćazim Ćatić za najbolju dječiju pjesmu u konkurenciji 266 pjesama.
Kako biste ocijenili književnu scenu Republike Srpske? Smatrate li da su književnici kod nas (ali i šire) zapostavljeni?
Književnost u Republici Srpskoj je jako kvalitetna. Najbolji pokazatelj za to je NIN – ova nagrada Stevi Grabovcu, veliki uspjesi mojih koleginica Lane Bastašić i Slađane Perković.
Od pisaca za najmlađe bih posebno izdvojio Berislava Blagojevića, Jovu Čulića i Jelenu Glišić. Mi književnici jesmo zapostavljeni, ali nadati se boljem.
Koliko je književnosti u ovom trenutku posvećeno najmlađim čitaocima i kada biste mogli da izdvojite autore ili djela, koga biste posebno preporučili?
Za naše najmlađe svakako da ima zanimljivih naslova. Preporučio bih da čitaju Šimu Ešića, Ismeta Bekrića, Ljubivoja Ršumovića, a moji đaci znaju da je meni omiljeni pisac za djecu neprevaziđeni Branko Ćopić
Da li trenutno radite na nekoj knjizi i možete li nagovijestiti o čemu se radi?
Ja uvijek radim. Sada mi je u glavi nova zbirka poezije za djecu, ali i jedan roman za malo starije. Svakako, vi ćete biti prvi koji će saznati kada izađu knjige.
BONUS VIDEO:
- Tagovi
- KNJIZEVNOST
- uglješa kesić