"Financial Times" piše da druga opcija uključuje ograničavanja američkih kompanija na tržištu EU.

Kako se navodi u njihovom izvještaju, mjere odmazde se pripremaju kako bi evropski lideri imali pregovaračku snagu na ključnim sastancima sa Trampom tokom Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu ove sedmice.

Planirane mjere uključuju ranije pripremljenu listu carina, koja je bila obustavljena do 6. februara radi sprečavanja eskalacije, kao i EU instrument protiv prinude koji bi mogao da ograniči američke investicije i usluge, uključujući velike tehnološke kompanije.

Paket odmazde je obustavljen u avgustu kada je EU postigla trgovinski sporazum sa SAD.

Ambasadori EU sastali su se u Briselu kako bi pripremili zajednički odgovor na Trampovu najavu da će od 1. februara uvesti carine u iznosu od 10 odsto na proizvode iz osam evropskih zemalja zbog njihovih aktivnosti na Grenlandu.

Podsjećamo, Donald Tramp je zaprijetio uvođenjem carina od 10 odsto od 1. februara na robu iz Velike Britanije, Norveške i šest država EU uključenih u arktičke vojne vježbe na Grenlandu.

Ipak, postavlja se pitanje da li će globalne igre uticati ponovo i na Bosnu i Hercegovinu?

Ekonomista Igor Gavran smatra da direktnih posljedica ne bi trebalo da bude, jer SAD su već praktično onemogućile izvoz na ovo tržište još ranije, kada su uvele nerazumno visoku carinsku stopu, tako da na ovom tržištu mi više nemamo šta izgubiti.

"Kada je riječ o eventualnim američkim dodatnim carinama na uvoz iz EU, one bi svakako mogle imati posredne negativne efekte na naš izvoz u EU u slučajevima kada kupci naših proizvoda tamo ugrađuju komponente iz BiH u svoje proizvode za izvoz u SAD. Ako njihov izvoz prestane ili se smanji, pa se smanji i proizvodnja i tražnja za našim proizvodima, to bi imalo posljedične negativne efekte na bh. izvoznike.

S druge strane, ako bi EU uvela kontramjere za američki izvoz u EU, to bi moglo imati pozitivne efekte u smislu otvaranja prostora na EU tržištu za više bh. proizvoda, ako u bilo kojoj oblasti na koju bi se ove mjere odnosile mi imamo konkurentne proizvode", objašnjava Gavran za "Nezavisne novine".

Prema njegovim riječima, u svakom slučaju bilo kakvi carinski ratovi i destabilizacija svjetske trgovine generalno imaju negativne efekte na sve u određenoj mjeri.

"Ali bi dugoročni efekti za cijeli svijet bili najgori ako bi EU ponovo popustila američkoj agresivnoj imperijalističkoj politici. Najbolji scenarij za cijeli svijet je uvezivanje 'normalnih' država širom svijeta i jačanje međusobne trgovine i ekonomske saradnje kako bi se zaobišla i izbjegla neurotična politika SAD i njihove ucjene i pritisci. Kanada je dobar primjer kako se treba ponašati: umjesto da prihvate ropski odnos prema SAD, oni sada jačaju saradnju s Kinom, a i EU bi mogla učiniti isto ako prevladaju mudrost i ispravna ekonomska politika umjesto ideologije. Odnos EU prema Kini je nerazumno negativan, umjesto da jačaju veze u interesu obje strane. Povezivanje s ekonomijama Južne Amerike i Indije je pozitivno, ali bez jače saradnje s Kinom nemoguće je ostvariti maksimalnu korist za evropsku ekonomiju", ističe Gavran i dodaje da bi aktuelna situacija u vezi sa Grenlandom trebalo da bude signal za buđenje i mnogih bh. političara koji zaslijepljeno fantaziraju o strateškom partnerstvu sa SAD.