U preporuci se navodi da BiH mora preduzeti sljedeće korake ukoliko želi napredovati na putu evrointegracija:
1. Prioritetno je usvojiti izmjene i dopune postojećeg Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu.
2. Usvojiti novi zakon o visokom sudskom i tužilačkom savjetu i usvojiti zakon o sudovima Bosne i Hercegovine.
3. Usvojiti zakon o spriječavanju sukoba interesa.
4. Preduzeti odlučne korake za jačanje prevencije i borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala
5. Odlučno unaprijediti rad na osiguravanju efikasne koordinacije na svim nivoima kada je riječ o upravljanju granicom i kapacitetima upravljanja migracijama, kao i osigurati funkcionisanje sistema azila.
6. Osigurati zabranu torture, posebno uspostavljanjem nacionalnog preventivnog mehanizma protiv torture i zlostavljanja.
7. Garantovati slobodu izražavanja i medija i zaštitu novinara, posebno osiguravanjem odgovarajućeg sudskog postupka u slučajevima prijetnji i nasilja nad novinarima i medijskim radnicima.
8. Osigurati rezultate u funkcionisanju na svim nivoima mehanizma koordinacije o pitanjima EU, uključujući razvoj i usvajanje nacionalnog programa za usvajanje pravne stečevine EU.
U junu 2022. su, na insistiranje Austrije i Slovenije, zemlje zaključile da su spremne dati kandidatski status BiH, ali da im je potreban izvještaj Evropske komisije i preporuka, što bi danas uskoro trebalo i da se desi.
Nakon toga, o kandidatskom statusu će Savjet Evropske unije, odnosno sve članice jednoglasno donijeti odluku u decembru ove godine.
Od BiH je zatraženo da radi na reformama te je navedeno nekoliko prioriteta, a očekuje se da bi u decembru mogli dobiti pozitivan odgovor članica s obzirom na to da se radi o identičnoj formuli preporuke EK kao što je bio slučaj sa Ukrajinom i Moldavijom.
Ranije iskustvo govori da bi članice mogle postaviti i dodatne zahtjeve, no kandidatski status je skoro pa izvjestan, piše Kliks.
BONUS VIDEO:
