Komandant vojne misije EUFOR u BiH, austrijski general Aleksander Placer, kazao je za austrijski "Der Standard" da i pored najava člana Predsjedništva Milorada Dodika koje bi mogle značiti otcjepljenje RS, u principu ne vidi "nikakvu klasičnu vojnu prijetnju". Odbacio je mogućnost prebacivanja trupa u Brčko, kako su ranije predložili pojedini analitičari.
[caption id="attachment_67075" align="alignnone" width="750"]
FOTO/PRINTSCREEN[/caption]
- Opšta sigurnosna situacija u zemlji je stabilna - izjavio je Placer.
Istakao je kako smatra da bi slanje dodatnih trupa u Brčko “prije dovelo do eskalacije nego do deeskalacije".
Austrijski general je objasnio da, pored najmanje 600 ljudi koji su operativno osoblje, u misiji su raspoređeni i dodatni vojnici. Pored toga, EUFOR Althea posjeduje dovoljno rezervnih snaga koje mogu biti raspoređene u bilo kojem trenutku ako to bude potrebno. Naglasio je da se međunarodna zajednica izjasnila protiv okupacijskog scenarija tako što je odgovornost za državu prepustila domaćim vlastima.
- Ne vidim potrebu da se to mijenja - dodao je.
Rezervne snage bi mogle doći sa područja Balkana, ali bi se mogao angažirati i KFOR sa Kosova. Osim toga, još postoji vanjska strateška rezerva.
- Ona nam je posebno bitna jer se ne nalazi na ovom prostoru - objasnio je Placer, prenosi N1.
Dodaje da je po potrebi moguće pozvati još hiljadu vojnika, a ta se cifra može i povećati.
- Spremamo se za određene scenarije. Na godišnju vježbu ove godine kao rezervni sastav došlo je oko 700 vojnika. To je bila planirana vježba koja nam je pokazala da su EU i međunarodna zajednica sposobne za djelovanje - naveo je Placer.
Takođe se razmišlja o tome da se pojačanju lokalne posmatračke stanice EUFOR-a, takozvani LOT timovi, kako bi se moglo “detaljnije vidjeti šta se dešava”.
- Ponude već dolaze od strane zemalja čije su trupe već tu. U principu se komandant EUFOR-a može bez dozvole iz Brisela aktivirati ukoliko vidi da je stabilnost i sigurnost ugrožena. Osim toga, mi možemo u svako doba i bez najave vršiti inspekcije naoružanja i opreme. Možemo i presuditi ukoliko dođe do dodatnog pojačanja vojnih kapaciteta, dakle ako dođe do naoružavanja koje nije predviđeno - rekao je Placer.
Povodom aktuelne rasprave o produženju misije EUFOR Althea u Vijeću sigurnosti UN-a, Placer ističe da su mandat EUFOR-a i njegovi zadaci “potpuno odvojeni od civilnih zadataka visokog predstavnika”.
- S vojne tačke gledišta, ne bi bilo nikakve razlike da se iz teksta mandata EUFOR-a izbrišu reference na OHR kako bismo produžili našu misiju. Da li bi to naštetilo Dejtonskom sporazumu, to je drugo pitanje. Ne mogu to procijeniti - rekao je Placer.
Dodao je da mu je potpuno jasno da Dejton ima rok trajanja.
- I taj datum isteka određuju država i međunarodna zajednica kroz pozitivan razvoj u formiranju stabilne državne strukture - kazao je Placer.
Prokomentarisao je vježbu koju je entitetski MUP RS nedavno organizirao na Jahorini, te izjavio da ne vidi problem u tome što su u vježbi korištene duge cijevi.
- Vrsta opreme koju koristi policija u RS odgovara međunarodnim standardima. I u Austriji imamo duge cijevi - rekao je Placer.
Povodom Dodikove prijetnje da će se RS povući iz državne vojske te stvoriti svoju posebnu, Placer je rekao da “zajednička vojska nije utemeljena na Dejtonskom mirovnom sporazumu”.
- U vrijeme Dejtonskog sporazuma imali smo tri vojske u zavisnosti od etničkih grupa. Zatim je stvorena zajednička vojska na osnovu nacionalne volje. Ako se zemlja kroz normalan zakonodavni proces složi da ponovo u njoj bude nekoliko vojski, onda međunarodna zajednica to teško može - dodao je Placer.
Međutim, rekao je i da je razgovarao sa uključenim akterima i pitao ih koji bi bio smisao da se koriste dvije vojske za osnovni zadatak nacionalne odbrane.
- Onda bi postojala dva ministra, dva načelnika generalštaba, a to je pretjerano u smislu veličine zemlje. Strukturalno, to nema nikakvog smisla - rekao je Placer, prenosi N1.
Naglasio je da, u slučaju da se vojska raspadne i iz nje nastanu dvije vojske, tome bi trebao prethoditi osnovni politički i vojni konsenzus i trebao bi odgovarati primatu političkog odlučivanja.
- Iz današnje perspektive, ovo je scenario s kojim se možemo nositi - kazao je on.
Naglasio je i da, ako nema političkog konsenzusa za tako nešto, onda bi sigurnosna situacija morala biti procijenjena sasvim drugačije.
- Moramo to pažljivo posmatrati - rekao je Platzer.
Takođe je izjavio da je primjetio određen nivo napetosti među stanovništvom.
- To je povezano s činjenicom da se u medijima stalno sve vrti oko sigurnosnog pitanja. Političari konstantno drže stanovništvo u stanju krize - zaključio je on.
