Upravo u tom nadanju, kreću nevjerovatne kalkulacije, jer svako ne može sa svakim, niti svako želi sa svakim.

Podsjetimo, Predstavnički dom FBiH broji 98 poslanika, što znači da za većinu treba 50.

Nijedna stranka nema komotnu većinu, a čak to nemaju ni udružene dvije stranke.

U najboljoj poziciji su, kao što smo napisali u uvodu, SDA i HDZ BiH.

Stranka Bakira Izetbegovića osvojila je 32 mandata, dok je stranka čiji je predsjednik Dragan Čović osvojila 14 poslaničkih mjesta, što je u zbiru 46.

Dakle, za prostu većinu trebaju im još 4 poslanika, a taman po 4 mandata imaju Naša stranka, koalicija NES/PDA/Naprijed i koalicija Hrvatska petorka/HNP.

Međutim, da li je ijedna od ovih stranaka prihvatljiva istovremeno i za SDA i za HDZ, za koje analitičari ne sumnjaju da će biti stranke koje će se pitati za sve, što u Federaciji BiH, što na nivou BiH.

Da će SDA i HDZ BiH voditi glavnu riječ dalo se naslutiti još prije desetak dana, kada su Izetbegović i Čović održali radni sastanak.

Međutim, nakon toga, Čović se sastao i sa Nerminom Nikšićem, predsjednikom SDP BiH, što je otvorilo pitanje da li bi ova stranka ipak jedina mogla da preživi krah “trojke“ (SDP BIH, NiP, Naša stranka), za koju već mnogi smatraju da je propala, pogotovo nakon katastrofalnog rezultata Naše stranke na Opštim izborima održanim 4. oktobra ove godine.

SDP na vagi

Preživljavanje SDP BiH, nismo pomenuli slučajno, jer je stranka druga po snazi u FBiH, i osvojila je 16 mandata u Parlamentu FBiH.

Međutim, dobri odnosi Nikšića i Čovića, ne garantuju SDP BiH da će ostati u vlasti, pogotovo nakon što je predsjednik SDA Bakir Izetbegović rekao da će oni preduzeti inicijative i napraviti široku koaliciju koja je oponent “trojci“.

“Idemo ka koaliciji stranaka koje su se odupirale onome što je radila 'trojka'“, rekao je Izetbegović.

“Trojka“ zajedno 27 poslanika

A “trojka“ je do izbora radila očigledno loše, jer su ukupno dobili 28 mandata, odnosno SDP BiH 16, Narod i pravda 7, te Naša stranka 4.

Ko ostaje za SDA?

Ako po želji SDA “trojka“ bude eliminisana, u vidokrugu Bakira Izetbegovića ostaju Stranka za BiH (SBiH) Semira Efendića koja je osvojila 9 mandata, Demokratska fronta (DF) Željka Komšića sa 6 mandata, koalicija NES/PDA/Naprijed sa 4 mandata, te POMAK i BHI-KF sa po jednim mandatom.

Ako bi ih SDA sve prigrlila k sebi, imali bi zajedno 53 mandata, što je većina u Parlamentu FBiH sa probošnjačkim strankama.

Da li su prihvatljivi sa HDZ BiH?

Što bi se reklo, “prosto k'o pasulj“ smo napravili većinu u FBiH u četiri rečenice, i to bez HDZ BiH, što je, naravno, u ovoj situaciji nemoguće.

Najjača stranka ispred hrvatskog naroda u BiH pitaće se mnogo, a ko će im biti prihvatljiv, nedavno je pojasnio i sam Dragan Čović.

On je nakon sastanka sa liderom SNSD-a Miloradom Dodikom u Banjaluci poručio:

“HDZ BiH ulazi u vlast samo sa onima koje obezbijede kvalitetnu većinu“.

Kvalitetna većina od gorenavedenih 53 poslanika, ako isključimo stranke “trojke“ nije zanemariva stvar, ali je pitanje ko je osim SDA najaprihvatljiviji za HDZ BiH.

Rekli smo da je to možda i SDP BiH, ali je SDP član “trojke“ koju Izetbegović ne “miriše“.

Stranka za BiH i DF

Da li bi se onda Čović i Izetbegović možda mogla naći u varijanti koja se zove Stranka za BiH (SBiH)?

Ova partija osvojila je 9 mandata što znači da bi sa HDZ BiH i SDA imali većinu u Predstavničkom domu Federacije BiH.

U priču bi se, smatraju analitičari mogle uključiti i neke manje stranke, poput DF-a, ali bi onda iz priče ispao SDP BiH.

NiP i Naša stranka

NiP i Našu stranku malo ko da pominje, osim što lider NiP-a Elmedin Konaković i dalje na sve načine pokušava da se uključi u priču i za novu vlast.

On proziva SDA u smislu da će Izetbegović praviti savez na nivou BiH sa SNSD-om, te poručuje da sa Dodikom više ne bi “ni blizu“.

“Sad ćemo malo likovati, da budem iskren. Kako će SDA pregovarati sa SNSD-om? Je li to izdaja ako pregovarate sa SNSD-om i HDZ-om?, pitao je Konaković.

Međutim, oni nisu u dobrim odnosima ni sa Demokratskom frontom i Željkom Komšićem, pa se čini da je i ta kombinacija “piši propalo“.

Sve se pita SDA

Kada se sve postavi na papir, sve će odlučiti SDA jer se šansa da se oni zaobiđu mjeri u promilima.

Safet Softić, predsjednik Glavnog odbora SDA, rekao je nedavno da će prvo razgovarati sa SBiH i DF-om, a nikako “trojkom“, s čime su saglasni skoro svi u SDA, iako je bilo izjava da je SBiH bila “korisni idiot“ u Republici Srpskoj, kako ih je nazvao Edin Ramić, potpredsjednika SDA.

Bilo kako bilo, prva opcija za SDA biće po svemu sudeći SDP BiH, ali i DF.

Ali tu dolazimo do novog problema.

SNSD prati situaciju

Hoće li SBiH i DF, ili pojedinačno biti prihvatlljivi za HDZ i SNSD, pošto se većina iz FBiH skoro bez greške prelijeva i na nivo BiH, gdje su ove dvije stranke kao vodeće ispred hrvatskog i srpskog naroda.

Naime, Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, već je poručio da je “autentično pravo bošnjačkog naroda da bira ko je njihov predstavnik, ali da moraju da razumiju da su neki ljudi za SNSD neprihvatljivi“.

Tu je Dodik mislio na NiP. Takođe i na Demokratsku frontu.

“Imamo pravo birati naše partnere, jednostavno reći s kim možemo, a s kim ne možemo. Neki koji su pokazivali rigidne stavove prema hrvatskom narodu, kao što je DF, ili prema nama, sami su se nekako diskvalifikovali“, rekao je nedavno Dodik.

Komšićeva stranka nije na dobrom glasu ni kod Hrvata.

Kao što je poznato, Dragan Čović i predstavnici HDZ BiH nisu jednom kazali da je izbor Komšića za hrvatskog člana Predsjedništva BiH u dva mandata bio neprihvatljiv i da njega nisu birali Hrvati već Bošnjaci, čime su uzeli pravo Hrvatima da biraju svog člana.

Dosta toga odlučuje i PD PS BiH

Ono što u ovoj priči nipošto ne smije da se izostavi jeste i Predstavničkim dom PS BiH.

Tu SDP BiH takođe stoji jako dobro, i sa pet poslanika sigurno može biti partner za stabilnu većinu, koju SDA, SNSD i HDZ BiH trenutno nemaju, a to su 22 poslanika od 42 koliko broji PD PS BiH.

Ali, pitanje je da li će na kraju SBiH zaista htjeti bilo kakve kombinacije sa SDP BiH.

Kajtaz: Glavno pitanje SDP BiH

Faruk Kajtaz, novinar i politički analitičar kaže za Aloonline da je situacija izuzetno komplikovana, ne samo što ima mnogo pretendenata na vlast, već zato što postoje poprilične, ne ideološke, ali suštinske razlike u stavovima određenih stranaka s kim bi one htjele u koaliciju ili ne.

“Glavno pitanje se vodi oko toga da li bivši član 'trojke' SDP BiH treba da uđe u vlast sa SDA i HDZ BiH. Tehnički je moguće da se izabere Vlada FBiH bez SDP-a i to s jedne strane HDZ BiH, a s druge SDA i Stranka za BiH (SBiH) te Demokratska fronta (DF). Ali nikako ne smijemo smetnuti s uma da SNSD i Dodik imaju na neki način svoju produženu ruku i u FBiH preko saveza sa HDZ BiH i da bi se tu mogla dogoditi neka uslovljavanja sa formiranjem vlasti na nivou države“, navodi Kajtaz, te dodaje:

“Tu se postavlja pitanje da li je SNSD i HDZ BiH iz nekog razloga važno da SDP ostane na vlasti, da to bude nešto na čemu će oni insistirati. Ukoliko toga ne bude, logična je federalna Vlada bez SDP i za tu stranku mislim da bi bilo najbolje da iduće 4 godine provede u nekoj organizovanoj opoziciji. Vidjeli smo da su njihovi ministri prestali biti ministri zbog optužnica. Imamo situaciju tu i sa gospodinom Nikšićem, da li će on biti procesuiran. Tako da se SDP BiH samo naizgled nalazi u nekoj relativno dobroj situaciji“.

Prema Kajtazovom mišljenju, mnoge stvari će zavisiti od sklapanja koalicionih veza na nivou BiH, odnosno, da li će SNSD i HDZ BiH zajedničkim snagama pokušati vratiti SDP u igru.

“Ako im to nije u interesu, SDP BiH neće biti. Vrlo je moguće da se vlast uspostavi vrlo brzo, a isto tako je moguće da to potraje“, ocjenjuje on.

Ništa ne može bez HDZ, SDA i SNSD

Kajtaz ističe da su HDZ BiH, SDA i SNSD tri političke konstante u BiH i da se ništa ne može napraviti bez njih.

“To je neka politička osovina oko koje se vrti uspostava vlasti“, kaže on.

SBiH je poželjan

Za Kajtaza ni u kom slučaju ne smije da se zanemari i pozicija Stranke za BiH (SBiH).

Podsjeća da je Semir Efendić prije kandidature za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH imao ponudu SDA čak i za mjesto predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH, ali da je to, iz samo njima poznatih razloga odbijeno.

Ipak, bez obzira na to, Kajtaz smatra da je SBiH na neki način nezaobilazan, a u nekoj soluciji čak i poželjan partner na nivou Federacije BiH.

“Sve manje-više ili gotovo u potpunosti zavisi od toga kakav će politički dil sklopiti SNSD, HDZ BiH i SDA, i šta će koja od stranaka predstaviti kao neku crvenu liniju u pregovorima, s kim oni žele biti vlast, s kim ne žele i po koju cijenu“, zaključio je Kajtaz u razgovoru za Aloonline.