Opšti izbori u BiH, održani u oktobru 2026. godine, pokazali su da je na biračka mjesta izašlo nešto više od 42% građana. 

Ovakva izlaznost, te izjave Arnautovića navode nas na pitanje šta bi se desilo kada bi odlazak na biralište zaista postao zakonska obaveza i kako to funkcioniše u drugim dijelovima svijeta?

Šta je obavezno glasanje i zašto ga neke države imaju?

U većini demokratskih zemalja izlazak na izbore smatra se građanskim pravom i moralnom odgovornošću. Međutim, pojedine države odlučile su da to pravo pretvore u zakonsku dužnost.

Glavni cilj uvođenja ove mjere jeste povećanje izlaznosti građana. Logika je jednostavna, što više ljudi glasa, to su izborni rezultati demokratskiji i bolje odražavaju stvarnu volju naroda.

Takođe, na ovaj način građani se podstiču da aktivnije razmišljaju o svojoj budućnosti i politici u svojoj zemlji.

Za one koji ne izađu na izbore, zakoni obično predviđaju kazne i to od novčanih, preko društveno korisnog rada, pa sve do administrativnih zabrana poput nemogućnosti zapošljavanja u državnim službama ili blokade bankarskih računa.

Kako obavezno glasanje funkcioniše u Evropi?

Evropa ima dugu istoriju obaveznog glasanja, iako su ga mnoge zemlje poput Holandije i Austrije tokom 20. vijeka ukinule. Ipak, u nekim državama ono i dalje postoji, bar na papiru.

Izbori glasanje

Belgija

Belgija je još 1893. godine postala prva zemlja na svijetu koja je uvela obavezno glasanje za muškarce, a od 1949. i za žene. Ako birač u Belgiji ne izađe na izbore bez opravdanog razloga, prijeti mu novčana kazna od 25 do 50 evra, a za ponovljeni prekršaj i do 125 evra. Ko ne glasa četiri puta u periodu od 15 godina, može izgubiti pravo glasa na narednih 10 godina i zabranjuje mu se napredovanje u državnoj službi. Međutim, u praksi se ove kazne izriču izuzetno rijetko, jer su sudovi preopterećeni važnijim predmetima. Zbog toga je glasanje u Belgiji danas više moralna stvar, ali je izlaznost i dalje na veoma visokom nivou.

Grčka

Ustav Grčke iz 1975. godine propisao je da je glasanje obavezno. Nekada su neposlušne birače čekale stroge sankcije, od zatvorske kazne do nemogućnosti dobijanja pasoša. Međutim, izmjenama Ustava 2001. godine sve kazne su ukinute, pa je obaveza glasanja u Grčkoj danas ostala samo simbolična.

Kipar i Luksemburg

Na Kipru je glasanje obavezno za sve upisane u registar, a zakonom predviđena kazna za neizlazak ide i do 340 evra (oko 665 KM), pa čak i zatvor, mada se ti postupci skoro nikada ne pokreću. Luksemburg ima sličan sistem još od 1919. godine za sve registrovane birače mlađe od 70 godina. Kazne kreću od 100 pa do 1.000 evra za ponovljene prekršaje, ali iako nikada nisu izrečene, izlaznost na izborima u ovoj zemlji redovno premašuje 90 procenata.

Švajcarska

Zanimljiv je primjer Švajcarske, gdje obavezno glasanje nikada nije postojalo na nivou čitave države. Danas ga primjenjuje samo jedan od 26 kantona Šafhausen. Kazna za neizlazak na izbore iznosi skromnih 6 švajcarskih franaka (oko 11 KM), ali ovaj kanton redovno bilježi oko 20 odsto veću izlaznost u odnosu na ostatak zemlje.

Ostale zemlje

Izvan Evrope, pojedine države primjenjuju znatno strože mjere kako bi obezbijedile da građani ispune svoju dužnost.

Australija

Predstavlja najpoznatiji primjer uspješnog obaveznog glasanja, koje je na snazi od 1924. godine. Svako ko ne glasa mora dostaviti valjano opravdanje (poput bolesti, boravka u inostranstvu ili vjerskih razloga). Ako to ne učini, plaća kaznu od 20 do 50 dolara. Oni koji odbiju platiti kaznu rizikuju odlazak na sud, oduzimanje vozačke dozvole ili društveno koristan rad. Zahvaljujući ovom sistemu, izlaznost u Australiji je među najvećima u svijetu.

Izbori

Argentina

Birači koji ne izađu na izbore moraju opravdati izostanak u roku od 60 dana. Osim novčanih kazni, građani koji ne glasaju ne mogu se zaposliti u javnoj upravi u naredne tri godine.

Bolivija

U ovoj južnoameričkoj zemlji dokaz o glasanju je od ključne važnosti za svakodnevni život. Birač koji ne glasa i ne plati kaznu ne može dobiti platu u banci naredna tri mjeseca, ne može se zaposliti u javnom sektoru niti izvaditi pasoš.

Brazil i Peru

U Brazilu i Peruu neizlazak na izbore donosi komplkovane administrativne prepreke. Bez dokaza o glasanju onemogućeno je podizanje kredita, polaganje ispita, obnova upisa na fakultet ili obavljanje bankarskih transakcija.

Podsjećamo, Suad Arnautović je napomenuo da ovi prijedlozi o promjenama odražavaju njegove lične stavovima, a ne zvanične stavove CIK-a BiH.